U vremenu kada turisti sve više traže autentične destinacije, netaknutu prirodu, domaću hranu i stvarne priče lokalnih zajednica, Kakanj ima priliku da postane jedna od najzanimljivijih turističkih priča centralne Bosne
Piše: H. Ha.
Fondacija Infohouse Sarajevo, uz podršku Adriatic Fondacije i Ministarstva obrazovanja ZDK, stigla je u Kakanj na nastavak edukativnog programa “Mladi kao digitalni ambasadori turizma Breze, Kaknja i Vareša”.
Cilj je uključiti učenike i mlade u promociju lokalnog turizma kroz društvene mreže, digitalne alate i kreativni sadržaj.
Ovoga puta radionice su održane sa učenicima i mladima iz OŠ “Mula Mustafa Bašeskija” i STŠ “Kemal Kapetanović” Kakanj.
Turistički identitet
Na početku radionice postavili smo jednostavno pitanje: šta je zapravo turistički identitet Kaknja?
Većina mladih najprije je spomenula industriju, termoelektranu i rudnik. Međutim, kako je radionica odmicala, otkrivali smo da Kakanj krije mnogo više – od kraljevskih samostana i srednjovjekovne historije do planinskih vidikovaca, seoskog turizma i prirodnih bisera koji imaju ogroman potencijal za razvoj modernog, održivog turizma.
Mladi su zajedno mapirali mjesta koja bi mogla postati prepoznatljive turističke destinacije centralne Bosne.
Kraljevsko srce Bosne
Posebno mjesto u razgovoru zauzela je Kraljeva Sutjeska, jedno od najvažnijih historijskih mjesta u Bosni i Hercegovini. Učenici su istakli da ovaj prostor objedinjuje srednjovjekovno bosansko kraljevstvo, franjevačku tradiciju, kulturnu baštinu i autentični ambijent stare Bosne.
– Tu su, Franjevački samostan, stari rukopisi, muzejske zbirke, pa i sama atmosfera Kraljeve Sutjeske imaju potencijal da privuku turiste iz cijelog regiona i Evrope, posebno one koje zanima historijski i kulturni turizam – kazali su srednjoškolci.
To znači da bi, predlažu, Kraljeva Sutjeska, uz kvalitetniju digitalnu promociju, turističke ture, kulturne manifestacije i bolje povezivanje sa drugim lokalitetima u Kaknju, mogla postati nezaobilazna stanica kulturnih ruta kroz Bosnu i Hercegovinu.
Najstarija džamija u BiH
Među najvrjednijim simbolima kulturno-historijskog naslijeđa Kaknja učenici su izdvojili i najstariju džamiju u Bosni i Hercegovini, smještenu upravo na području općine Kakanj.
– Malo ljudi van Kaknja zna koliko je ovaj lokalitet važan. To nije samo vjerski objekt nego i dio identiteta Bosne i Hercegovine – istakli su učenici.
Smatraju da bi ovaj lokalitet, mogao postati još važnija točka kulturnog, a posebno vjerskog turizma.
Vidikovci Gradina i Hurije
Mladi su posebno naglasili prirodne potencijale Kaknja.
Vidikovci Gradina i Hurije, sa panoramskim pogledima na grad i okolna brda, predstavljaju idealne lokacije za razvoj izletničkog, planinskog i fotografskog turizma.
Svjesni su, kažu, da danas ljudi putuju zbog iskustva i fotografije. A mjesta poput vidikovaca Gradine i Hurije imaju ogroman potencijal.
Predložili su uređenje vidikovaca kroz odmorišta, info-table, biciklističke rute i organizovane planinarske ture.
Jezero Bistrik i Ponijeri
Poseban potencijal učenici vide u Jezeru Bistrik i ski-centru Ponijeri.
Bistrik bi, smatraju, mogao postati atraktivna vikend destinacija za porodice, rekreativce, ribolovce i ljubitelje prirode.
– Ovakva mjesta danas postaju sve popularnija jer ljudi žele mir, prirodu i bijeg od urbanog života – rekla je jedna učenica.
S druge strane, Ponijeri već imaju prepoznatljiv potencijal zimskog turizma, ali i mnogo više od toga.
– Ponijeri nisu samo skijanje. To je prostor za planinarenje, biciklizam, kampovanje, sportske događaje i boravak u prirodi tokom cijele godine – istakli su mladi.
Sela Brnjic, Dragovići i Mijakovići
Tokom radionice posebna pažnja posvećena je ruralnom turizmu.
Sela poput Brnjica, Dragovića i Mijakovića učenici vide kao mjesta autentične Bosne – sa domaćom hranom, tradicionalnim načinom života, prirodom i gostoprimstvom.
– Danas se sve više traži ono što mi imamo: domaća hrana, mir, priroda i iskreni domaćini – poručili su osnovci.
Mladi smatraju da upravo ova sela imaju veliki potencijal za razvoj seoskih domaćinstava, gastro turizma, biciklističkih ruta i vikend turizma.
Turizam kroz priču mladih
Na radionici je zaključeno da Kakanj ima ono što mnoge turističke destinacije pokušavaju umjetno stvoriti – autentičnost.
Na relativno malom prostoru spojeni su srednjovjekovna historija, kraljevsko naslijeđe, prirodni vidikovci, jezera, planine, ruralna tradicija i industrijska prošlost.
– Ključ razvoja turizma nije samo u ljepoti mjesta nego u načinu kako ćemo ih predstaviti svijetu. Mladi upravo tu mogu imati veliku ulogu kroz video sadržaje, fotografije, društvene mreže i autentične priče – zaključeno je tokom radionice.
Upravo zato program “Mladi kao digitalni ambasadori turizma” nastoji pomoći učenicima da kroz moderne digitalne alate ispričaju priču o svom gradu – priču o prirodi, ljudima, historiji i skrivenim vrijednostima Kaknja koje tek čekaju da budu otkrivene.
