Ukupni troškovi zavise od države, jezika studija, tipa univerziteta i troškova života u gradu u kojem student boravi.
Za sve više mladih iz Bosne i Hercegovine studiranje u zemljama Evropske unije postaje realna opcija.
Razlozi su različiti – kvalitetnije obrazovanje, međunarodno priznate diplome, mogućnost rada tokom studija, ali i činjenica da u pojedinim državama školarine nisu mnogo skuplje nego u BiH, a negdje su čak i besplatne.
Ipak, ukupni troškovi zavise od države, jezika studija, tipa univerziteta i troškova života u gradu u kojem student boravi.
Njemačka: gotovo besplatno studiranje
Njemačka je i dalje jedna od najpopularnijih destinacija za studente iz BiH. Na većini javnih univerziteta nema klasične školarine ni za strane studente, uključujući studente iz BiH. Plaća se uglavnom semestarski doprinos koji iznosi između 100 i 350 eura.
Međutim, najveći trošak predstavlja život u Njemačkoj:
- smještaj,
- hrana,
- zdravstveno osiguranje,
- prevoz.
Prosječni mjesečni troškovi kreću se između 800 i 1.200 eura, zavisno od grada.
Studiji na njemačkom jeziku su znatno dostupniji, dok su programi na engleskom često skuplji ili ograničeni.
Austrija: najbliža i najčešća opcija
Austrija je već godinama jedna od omiljenih zemalja za studente iz BiH zbog blizine, jezika i relativno niskih troškova studiranja.
Na državnim univerzitetima studenti iz zemalja koje nisu članice EU uglavnom plaćaju oko 750 eura po semestru.
Troškovi života:
- Beč: oko 1.000 do 1.400 eura mjesečno,
- Graz, Linz ili Klagenfurt nešto su povoljniji.
Mnogi studenti iz BiH biraju Austriju i zbog mogućnosti rada tokom studija, kao i velikog broja stipendija.
Slovenija: sve popularnija
Slovenija posljednjih godina privlači veliki broj mladih iz BiH, posebno zbog geografske blizine i sličnog jezika.
Na određenim javnim univerzitetima studiji na slovenačkom jeziku mogu biti besplatni ili veoma povoljni za studente iz regiona.
Troškovi života:
- između 600 i 900 eura mjesečno,
- Ljubljana je skuplja od Maribora i drugih gradova.
Posebno su traženi IT, tehnički i medicinski fakulteti.
Hrvatska: skuplje za strane studente
Za studente iz BiH školarine u Hrvatskoj zavise od fakulteta i statusa studenta.
Na državnim univerzitetima školarine se uglavnom kreću:
- od 1.000 do 4.000 eura godišnje,
- privatni fakulteti mogu biti znatno skuplji.
Troškovi života:
- Zagreb i primorski gradovi: 700–1.200 eura mjesečno,
- manji gradovi nešto povoljniji.
Dio privatnih univerziteta i visokih škola ima posebne uslove za studente iz BiH.
Češka i Slovačka: povoljna opcija
Češka i Slovačka postaju sve zanimljivije zbog niskih troškova života i kvalitetnih tehničkih fakulteta.
Studiji na češkom ili slovačkom jeziku često su besplatni, dok programi na engleskom jeziku koštaju nekoliko hiljada eura godišnje.
Mjesečni troškovi života:
- od 500 do 800 eura.
Nizozemska i Skandinavija: kvalitetno, ali veoma skupo
Iako nude vrhunske univerzitete i veliki broj programa na engleskom jeziku, zemlje poput Nizozemske, Danske ili Švedske znatno su skuplje.
Školarine:
- često između 2.000 i 15.000 eura godišnje,
- privatni ili specijalizirani programi još skuplji.
Troškovi života:
- 1.000 do 1.800 eura mjesečno.
Zbog toga studenti iz BiH u ovim zemljama najčešće pokušavaju dobiti stipendije ili studentske kredite.
Najveći trošak nije školarina nego život
Zanimljivo je da u mnogim državama EU školarina nije najveći problem. Mnogo više novca odlazi na:
- kiriju,
- hranu,
- prevoz,
- osiguranje,
- administrativne troškove.
Upravo zato veliki broj studenata iz BiH tokom studija radi honorarne ili studentske poslove.
Stipendije kao ključ odlaska
Veliki broj studenata iz BiH koristi:
- Erasmus+ programe,
- DAAD stipendije za Njemačku,
- OeAD stipendije za Austriju,
- državne stipendije Slovenije i drugih zemalja.
Kod nekih programa stipendije pokrivaju:
- školarinu,
- smještaj,
- zdravstveno osiguranje,
- mjesečne troškove života.
Zašto mladi iz BiH odlaze?
Osim kvaliteta obrazovanja, važni razlozi su:
- međunarodno priznate diplome,
- lakše zaposlenje nakon studija,
- mogućnost ostanka i rada u EU,
- bolje istraživačke i profesionalne prilike.
Ipak, mnogi studenti ističu da odlazak na studij u inostranstvo nije samo finansijska odluka nego i veliko životno iskustvo koje podrazumijeva prilagođavanje novoj sredini, jeziku i načinu života.
