O tome koliko je zavisnost od interneta i društvenih mreža postala najučestalija zavisnost današnjeg vremena, govori i to da tinejdžeri u prosjeku provedu od 5 do 8 sati dnevno skrolajući na društvenim mrežama.
Instagram, Facebook i druge aktuelne društvene mreže, postale su neizbježan dio svakodnevice tinejdžera, a virtuelna stvarnost, postala je nova stvarnost.
Glavni uzrok ove zavisnosti jesu aktivnosti poput lajkovanja, komentarisanja i djeljenja koji na subliminalnom nivou šalju signale mozgu za oslobađanjem dopamina, neurotransmitera koji je odgovoran za emocije poput uzbuđenja, sreće i zadovoljstva.
Sa svakim novim lajkom ili pratiocem, tinejdžer osjeća uzbuđenje i sreću, jer je dobio spoljnu validnost i prihvatanje koji ojačavaju njegovo samopouzdanje.
Zajedno sa samopouzdanjem, ukoliko dobije tu validnost i prihvatanje, tinejdžer kreira i pozitivnu sliku o sebi.
Problem sa validnosti na društvenim mrežama jeste taj što je ta validnost trenutna i varira. Dok se tinejdžeri, u osjetljivom periodu u kojem se nalaze, vezuju za osjećaj sreće koji im ta validnost daje i stalno je traže na društvenim mrežama. Ukoliko je ne dobiju ili se pojavi neki negativan komentar, poruka ili im praćenje nije uzvraćeno, pojavljuju se osjećaji poput tuge, nervoze i potreba za izolacijom od društva.
Ako se o tim osjećajima ne razgovara na vrijeme, oni mogu prerasti u probleme mentalnog zdravlja.
Zbog svega ovoga, vrlo je bitno ograničiti vrijeme koje tinejdžer provede na internetu i komunicirati s njim o tome da jedan lajk, komentar ili praćenje nikako ne grade, niti utiču na njegovu ličnu vrijednost.
