Da, znamo – previše vremena ispred ekrana nije dobro za djecu. A vrijeme pred ekranom neposredno prije spavanja je najgora vrsta vremena ispred svih. No jesu li sve aktivnosti ravnopravne u ovom smislu?
Vrijeme prije spavanja nije pravo vrijeme za provoditi pred ekranom. U tom se svi slažemo, i to bez obzira na dob djeteta. Dalo bi se raspravljati i o nama, ali sada govorimo o našoj djeci.
Većina roditelja zabranjuje mobitel prije spavanja, ali onda u to uključujemo i TV i to je sve u redu, jer što manje ekrana – to bolje. Ali čini se da nije svejedno što rade na ekranima.
Naime, nova studija sveučilišta Penn State, objavljena u Journal of Adolescent Health, pokazuje da je ono što djeca rade na svojim ekranima prije spavanja vrlo važno. Tačnije, pasivno vrijeme ispred ekrana, poput gledanja TV-a, gledanja videa na mobitelu ili čitanja nečeg na internetu manje utječe na dječji san od interaktivnog vremena ispred ekrana – poput slanja poruka, odnosno dopisivanja, društvenih medija ili videoigara.
Nekvalitetan san
Tijekom istraživanja promatrali su 475 osoba sedmicu dana, tijekom dana i noći, te su pratili njihovo vrijeme ispred ekrana, što rade pred ekranom i druge aktivnosti. Vrijeme pred ekranom podijeljeno je u različite kategorije, uključujući komunikaciju putem elektroničkih poruka, razmjenu instant poruka, društvene medije, TV i filmove, videozapise i surfanje internetom. Posebnu pažnju pridali su vremenu provedenom ispred ekrana sat vremena prije spavanja, a spavanje djece pratili su uređajem za praćenje koji su nosili na zapešću.
Tinejdžeri su u prosjeku proveli dva sata dnevno pišući poruke, 1,7 sati gledajući videe ili emisije, 1,3 sata igrajući video igrice i manje od sat vremena na webu. Spavali su u prosjeku 7,8 sati tijekom noći.
Ko je najmanje ili najmanje kvalitetno spavao? Tinejdžerima koji su sat vremena prije spavanja razgovarali i slali poruke trebalo je u prosjeku 30 minuta duže da zaspu. A znamo da je kod tinejdžera svaka minuta iznimno važna.
– Za dijete je značajan gubitak sna već 15 minuta na noć – rekao je David Reichenberger, glavni autor studije, za Science Daily.
On je naveo da je posebno teško kada ujutro moraju ustati za školu – ako odgađaju spavanje, ne mogu to nadoknaditi ujutro.
– Bez odgovarajućeg sna, djeca su izložena povećanom riziku od pretilosti, kao i narušene moći spoznaje, regulacije emocija i mentalnog zdravlja – ističe.
Istraživanje je također pokazalo da su za svaki sat tijekom kojeg su djeca koristila ekrane za komunikaciju s prijateljima tijekom dana, ona izgubila u prosjeku 11 minuta sna noću. Za svaki sat igranja videoigara gubili su 9 minuta sna noću.
No, zašto su pasivni oblici gledanja ekrana naizgled bolji od interaktivnih oblika sat vremena prije spavanja.
Ima smisla
Koautorica studije Anne-Marie Chang protumačila je to ovako:
– Moguće je da su ove pasivnije aktivnosti manje mentalno stimulativne od interaktivnih aktivnosti, poput slanja poruka i igranja video igrica.
I to ima smisla, zar ne? Tinejdžeri, a i oni mlađi, moramo biti iskreni, lako se uzbude zbog drame koja se može javiti tijekom društvenih interakcija, na primjer, dok oni koji gledaju film ili seriju na neki način pripremaju svoj mozak za spavanje.
Naravno, najbolji je način da odu u krevet bez uključivanja ekrana barem sat vremena prije spavanja. Najbolje bi bilo to učiniti ovako nekako: prigušiti svjetlo, upustiti se u aktivnosti bez ekrana poput čitanja knjige, pisanja dnevnika ili raditi nešto kreativno.
No, ako su ipak ekrani u igri i ne možeš im se oduprijeti, pokušaj predložiti laganu TV emisiju ili vrijeme za obiteljski film umjesto stimulativnijih videoigara, razmjene poruka i društvenih medija.
