Kakva je situacija s djecom rođenom poslije 2000. godine? Da li su ta djeca patila, bila na gubitku, akademski i emocionalno, kad bi se njihove mame brzo nakon porođaja vratile na posao?
Postoji li idealan period koliko bi mama trebala da odsustvuje s posla nakon što dobije bebu?
To je vrlo komplikovano pitanje i širom svijeta još i danas vode se debate o ovoj temi.
U skandinavskim zemljama vjeruju, na primjer, da je ženama potrebno više vremena, dok u Americi očekuju da se majke na posao vrate vrlo brzo. Kod nas je, da budemo iskreni, situacija još i dobra, mama nakon poroda s bebom može ostati gotovo godinu dana.
Pa ipak mnogi će reći i to je malo, ali opet kad poredimo sa većinom zapanih zemalja, dobro je i toliko.
Šta se desilo u ovom vijeku?
No, nećemo se samo tim baviti. Naša je tema drugo pitanje, da li je za djecu njih dobro ili loše da se mama vrati poslu?
Dugo se na ovo pitanje pokušava odgovoriti naučno i precizno, ali rezultati postaju previše kompleksni.
Jedna studija pokazala je da su se djeca iz „dobrostojećih“ porodica, a čije su se majke vratile na posao prije isteka devet mjeseci od njihovog rođenja, bila suočena sa usporenim razvojem u kognitivnom smislu i u pogledu ponašanja. Ali onda, tu je i druga studija koja je obuhvatila siromašnije porodice, a čija su djeca zapravo imala i akademske i benefite u smislu ponašanja ako bi se njihove majke ranije vratile na posao.
Ipak, prva pomenuta studija stara je više od 30, a druga 10 godina. Od tada se svijet dosta promenio. Veći je broj majki koje rade i koje zarađuju više, vrtića je više, a i očevi su uključeniji u odgoj i roditeljstvo.
Zato je grupa istraživača riješila da zaroni u neke novije studije i da istraže kakva je situacija s djecom rođenom poslije 2000. godine. Da li su ta djeca patila, bila na gubitku, akademski i emocionalno, kad bi se njihove mame brzo nakon porođaja vratile na posao?
Odgovor je, izgleda, ne.
Istraživanja u Britaniji, SAD i Australiji
Caitlin McPherran Lombardi sa Bostonskog koledža objavila je dvije studije prošle godine. Jednu u magazinu Child Development, o djeci iz Velike Britanije i Australije, a drugu u časopisu Developmental Psychology, o američkoj djeci.
Studije su pratile djecu od rođenja do polaska u školu. I do čega je došla Lombardi:
– Nije pronađena negativna veza između ranijeg povratka majke na posao i dječijeg razvoja, bilo u akademskom ili u domenu ponašanja.
Ipak, pojavile su se određene crvene lampice. U nekim slučajevima, djeca siromašnijih majki u Americi imala su koristi od toga što bi se njihove majke ranije vratile na posao. Ovo bi moglo biti zbog toga što je u siromašnijim porodicama od velikog značaja taj dodatni prihod koji majka ostvaruje, te to na neki način ipak bude važnije od toga da majka ostane duže s djetetom. S druge strane, kada je riječ o bogatijim porodicama, djeca majki koja bi se na posao vratila ranije jesu imala neke negativne efekte, u pogledu ponašanja i akademskog razvoja, premda ne značajne.
Zanimljivo je da ove tri zemlje, u kojima su vršena istraživanja, imaju potpuno različita pravila za odsustvo s posla zbog rođenja djeteta. U Americi ne postoji plaćeno porodiljsko odsustvo, a majka može da uzme 12 nedelja neplaćenog odsustva nakon porođaja i za to vrijeme joj je garantovano da će zadržati posao. U Velikoj Britaniji ženama je posao osiguran 39 nedelja nakon rođenja djeteta, a punu platu imaju šest nedjelja. U Australiji majke mogu ostati s bebom najviše 18 nedjelja i za to vrijeme primaće – minimalac.
Imajući sve to u vidu, nije neobično što se majke u Americi vrlo brzo nakon porođaja vraćaju na posao, većina čak i puno radno vrijeme. Ali, mnoge ubrzo riješe da napuste posao jer je teško uskladiti porodicu i karijeru uz tako malu bebu.
Šta moramo mijenjati?
Sve ovo sugeriše jednu važno stvar – izuzetno je bitno da se ženama omogući takav povratak na posao, koji neće ugroziti ni njihovu karijeru ni porodicu, na dugi rok. Poznato je da su majke, vrlo često, te koje moraju da brinu o balansu karijere i porodice. Povratak na posao nakon porođaja nije im uvek zagarantovan, a briga za egzistenciju je kod većine majki značajan faktor. I kao da sve to nije dovoljno, kad se majka malog djeteta vrati na posao, ona je ta koja strepi od svakog dječijeg virusa jer nije lako saopštiti šefu da opet morate na bolovanje. To onda, na neki način, često znači da mlada mama vjerovatno neće biti prva na spisku za unaprijeđenje.
To je ono što moramo promijeniti.
