Zdrave grickalice i užine ipak igraju važnu ulogu u pomaganju djeci da dobiju hranjive materije koje su im potrebne
Užine imaju lošu reputaciju. Njih se krivi za sve, od uništavanja dječije večere do pretilosti kod djece. Ipak, zdrave grickalice i užine ipak igraju važnu ulogu u pomaganju djeci da dobiju hranjive materije koje su im potrebne.
Užine između obroka mogu djeci potaknuti energiju, držati ih budnim i uključenim u školi i osigurati dovoljno energije da budu aktivni.
Nutricionisti preporučuju tri obroka i najmanje dva zalogaja/užine za mlađu djecu.
Starija djeca trebaju dobiti barem jednu užinu uz tri obroka.
Naravno, svojoj djeci ne biste trebali davati potpunu slobodu u kuhinji, između obroka. Pratite ove jednostavne savjete da znate kako servirati dobro izbalansiranu užinu.
Šta čini zdravu užinu?
Baš kao što pravite doručak, ručak i večeru koji uključuju nekoliko različite hrane – ugljikohidrate, proteine, zdrave masti, voće i povrće – taj balans hranjivih sastojaka cilj je i za užinu. Ovaj pristup može biti posebno koristan za izbirljive ljude kojima možda neće nedostajati ključnih hranjivih sastojaka iz glavnih obroka.
Evo šta možete probati kao cjelokupnu užinu:
Mrkva (ugljikohidrati i povrće) sa humusom (bjelančevinama i zdravim masnoćama)
Kriške banane ili jabuke (ugljikohidrati i voće) s kašičicom orahovog maslaca (proteina i zdravih masnoća)
Tijesto od pšenice (ugljikohidrata) s umakom od paradajza (povrće) i sirom s niskim udjelom masnoće (zdravim masnoćama i proteinima), da napravite zdravu picu.
Grčki jogurt (ugljikohidrat, protein i zdrave masnoće) prekriven voćem. (Ili ih možete izmiješati sa nekoliko kockica leda da napravite smoothie.)
A kolačići?
Šta je sa kolačićima, čipsom i drugim unaprijed zapakovanim užinama? Možda dolaze u malim vrećicama, ali obično su puni šećera, soli i praznih kalorija. Neće vašu djecu držati sitim dugo vremena.
Zdrav obrok nije samo šta jedete, već i koliko. Nakon svega, užina bi trebala držati djecu sitim do slijedećeg obroka, ne da ih napuni toliko da ne mogu jesti kada dođe vrijeme.
Da bi užina ostala pravilne veličine, ne dajte djeci da jedu direktno iz vrećice ili kutije – jer i prije nego što primijete, pojest će sav sadržaj. Umjesto toga, izmjerite im porcije na tanjir.
Kad je voće u pitanju djeca do šest godina trebali bi dnevno pojesti makar četvrtinu šolje kuhanog, smrznutog ili konzerviranog voća ili pola svježe voćke.
Djeca starija od sedam godina najmanje jednu trećinu šolje kuhanog, smrznutog ili konzerviranog ili 1 komad svježeg voća.
“Doze” za povrće su: djeca uzrasta od 1 do 3g: 1/4 šolje kuhanog povrća, djeca uzrasta od 4 do 6g: 1/4 šolje kuhanog ili 1/2 šalice salate i djeca iznad 7g: 1/2 šolje kuhanog ili 1 šolja salate.
Tokom dana djeci su potrebne i žitarice, kruh, kreker, riža ili tjestenina. S tim ne pretjerujte. Savjet djeca iznad sedam godina trebaju dnevno krišku kruha, pola šolje kuhanih žitarica, riže ili tjestenine, šolju suhih žitarica ili 4-5 krekera. Mlađa djeca trebaju manje.
Mlijeko i meso su obavezni na meniju. Najmanje 30, a najviše do 100 grama mesa, ribe, piletine.
Kad su u pitanju mliječni proizvodi djeci starijoj od godine dana dajemo makar pola šolje mlijeka, kašiku sira i pola šolje jogurta.
Dobar tajming
Da bi izbjegli stalno jelo koje nije dobro za djecu, važno je uspostaviti vrijeme za obroke i užine.
Većina stručnjaka slaže se da je idealno davanje djeci da jedu 2-3 sata nakon što su jeli zadnji put, i 1-2 sata prije nego što jedu opet.
Ako je djetetu dozvoljeno da jede nakon ručka, na primjer, neće biti motivirani da jedu dobro izbalansiranu hranu na njihovom tanjiru. A ako im dozvoljavate da jedu prije jela znači da će biti manje gladni kada sjednu da jedu.
Gdje jesti?
Da biste izbjegli nered, neka vaša djeca jedu u kuhinji. Ne samo da će vam ovo pomoći da nadgledate koliko i šta jedu, već će i njih odvići da gledaju TV ili pretražuju internet dok jedu. Ako im nešto odvlači pažnju, lako je izgubiti kontrolu nad onim koliko i šta jedu.
Zdravi i u pokretu
Birajte opcije s najviše vlakana (skoro bilo šta s povrćem, voćem i mliječnih proizvodima poput sira i jogurtom s manje šećera, je dobar izbor), i najmanju količinu (izbjegavajte prethodno pakovane kolačiće, kolače i čipseve). Ovo vam je najbolji izbor kada djeci dajete zdravu užinu – a ne ona jela koja su puna praznih kalorija.
