Ako je ikako moguće, mala se djeca uopće ne bi trebala igrati mobitelom jer to vrlo negativno utječe na razvoj jezika, motorike i socijalne kompetencije
Beba je sretna zbog šarenih sličica i glasno negoduje ako joj se odmah u ruke ne da mobitel.
To je praktična, ali vrlo loša ideja.
Pametni telefoni nisu dadilje. Mala djeca se nikako ne bi trebala igrati s mobitelom ili tabletom jer to može vrlo negativno utjecati na njihov razvoj, piše DW.
U ranoj dobi fizički, emocionalni i kognitivni razvoj je od velike važnosti, previše vremena pred ekranom može spriječiti razvoj jezika, motoričkih i društvenih sposobnosti.
To vrlo dojmljivo pokazuje nova studija iz Japana, tijekom koje je kroz duže vremensko razdoblje praćen razvoj 7.097 djece. Ona je pokazala da, ako mala djeca bulje u ekran jedan do četiri sata dnevno u dobi od jedne godine, do dobi od dvije imaju i tri puta veću vjerojatnost da će pokazivati zaostatke u razvoju komunikacije, fine motorike, rješavanja problema te osobnih i društvenih vještina.
Pametni telefoni nisu prikladni za malu djecu
Razlog zaostajanja u razvoju je, između ostalog, to što tableti i pametni telefoni djeci oduzimaju poriv za razvojem jezika.
„Djeca uče govoriti kada su potaknuta na govor, ali samim gledanjem u ekran često ga nemaju priliku vježbati”, kaže dr. John Hutton, profesor opće i društvene pedijatrije u Cincinnati Children’s Hospital Medical Center.
Previše vremena ispred ekrana može rezultirati manjom vjerojatnošću da mala djeca komuniciraju sa svojim vršnjacima i odraslima, što je važno za njihov društveni razvoj.
„Zato što su stvarni ljudi složeniji od likova na ekranu”, kaže Hutton. Kada pogledamo lica ljudi, naš mozak se uključi da bi shvatio kako komunicirati s njima.
Kada mala djeca koriste mobitele, to često zamjenjuje aktivnu igru, istraživanje i kreativno razmišljanje koje je ključno za kognitivni razvoj. Osim toga, djeci tada nedostaje tjelovježbe i ne mogu trenirati svoje motoričke sposobnosti.
Što preporučuju stručnjaci?
Iako mala djeca reagiraju na šareno titranje ekrana, ona ne razumiju što vide. Jer njihov mozak ne može obraditi ono što vide. Mala djeca ne trebaju digitalne medije za svoj razvoj.
Djeca mlađa od dvije godine uopće ne bi trebala provoditi vrijeme na pametnim telefonima i tabletima. Djeca od tri do šest godina pred ekranom ne bi smjela biti više od pola sata do sat dnevno.
„Čak i sadržaj koji je navodno prikladan za dob često zapravo nije prikladan”, objašnjava pedijatar Hutton.
On ističe da je jedan problem s nekim online sadržajem za djecu je taj što ga roditelji smatraju edukativnim jer se kao takav reklamira i sadrži mnogo informacija o abecedi, bojama, brojevima ili životinjama koje njihova djeca kroz ovaj medij mogu vidjeti i čuti.
“Ali ono što potiče učenje je sadržaj koji pomaže djeci da primijene svoje znanje izvan onog što su naučila napamet kako bi im pomogao da se snađu u stvarnom svijetu, gdje su stvari nepredvidljivije i zahtijevaju više kreativnosti i otpornosti”, nastavlja je Hutton.
Najvažnija stvar za razvoj u ranom djetinjstvu je blizina ljudi koje djeca mogu promatrati, koji se igraju i razgovaraju s njima. I mora im se omogućiti kretanje i isprobavanje stvari kako bi istražili svijet i stekli iskustvo.
Ništa ne može zamijeniti ljudsku blizinu i interakciju
No, ako to nije moguće, a mališana treba zabaviti da bi roditelj, na primjer, mogao nešto obaviti ili jednostavno se odmoriti, onda su bojice, igračke ili knjige svakako bolji izbor od mobitela.
Isto tako mala djeca također mogu biti aktivno uključena u svakodnevni život. Jer velika je prednost za rani razvoj djeteta ako je uključeno u događanja, ako mu pričate što radite, na čemu radite, što kuhate ili upravo obavljate.
Iz dosade može nastati kreativnost
Čak i mala djeca shvaćaju koliko su mobiteli i tableti važni odraslima. Djeca su sklona oponašati ono što vide. Roditelji bi zato također trebali biti dobar primjer i ne provoditi previše vremena pred ekranom u prisustvu male djece.
“Stručnjaci savjetuju da izbjegavate dugotrajno korištenje mobitela u prisutnosti djeteta i da budete svjesni toga da roditelji također tendiraju podcjenjivanju opsega svoje kognitivne apsorpcije. Svakako ima smisla izbjegavati visoko apsorbirajuće aktivnosti na mobitelu u prisutnosti djeteta, poput igranja igrica, gledanja filmova ili odgovaranja na e-mailove”, kaže jedna švicarska studija iz 2021.
Ako djeci koja plaču odmah date mobitel ili tablet, također se sprječava jedan važan korak u razvoju, naime sposobnost suočavanja s nelagodom.
“Ako im dopustite da im bude dosadno na sekundu, malo im je neugodno, ali onda kažu: ‘U redu, želim se osjećati ugodnije. I odatle dolazi kreativnost'”, zaključuje Hutton, pedijatar s Cincinnati Children’s Hospital Medical Center.
