Jovana Hrisa Samadžija je specijalista dječije i preventivne stomatologije, a kao dječiji stomatolog radi na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Uz to je i mama dvije djevojčice koja zna koliko je važno da se kod roditelja podigne svijest o značaju mliječnih zubića, a kako bi djeca imala zdrav i lijep osmijeh.
Jovana za Kidsinfo piše o prvim stalnim molarima, odnosno šesticama i odgovara na pitanje: „Zašto se tako često javlja karijes na ovim zubima?“. U nastavku pročitajte njen tekst.
Prilikom nicanja zuba prvi stalni molari (šestice) dolaze u sredinu koja je kontaminirana mnoštvom mikroorganizama iz karijesom destruiranih mliječnih zuba. U ovom periodu gleđ je nezrela s poroznom kristalnom strukturom što lako dovodi do brzog nastanka karijesa. Kvržice su jako izražene, fisure duboke i teško pristupačne za čišćenje i samočišćenje, a kruna zuba je često dugo prekrivena gingivom i to omogućuje retenciju hrane. Budući da ovi stalni zubi prvi niču, u šestoj godini života, najduže su izloženi štetnim uticajima okoline, a kako se nalaze iza drugih mliječnih molara i slične su morfologije, roditelji ni ne primjećuju njegovo nicanje ili smatraju da se radi o mliječnom zubu koji će ponovo da nikne u slučaju ispadanja.
Uzevši u obzir i često zanemarivanje oralne higijene, jasno je da sve to pruža idealne uslove za razvoj karijesa kod prvih stalnih molara. Karijes predstavlja multikauzalno i reverzibilno oboljenje usne duplje, infektivne prirode, pri čemu karijesna lezija predstvlja posljedicu, odnosno samo jedan od njegovih terminalnih simptoma. Prvi stralni molari su najranije zahvaćeni karijesom. Više je razloga za to. U preeruptivnoj fazi razvoja, malnutricija posebno nedostatak minerala (fosfor, kalcijum i fluor) i vitamina A, C i D, uzrokuje promjene u strukturi, sastavu i veličini te veću podložnost zuba karijesu. Isto tako, tokom procesa mineralizacije djeca često obolijevaju od akutnih infektivnih bolesti. To i ostale sistemske bolesti djeteta dovode do promjena u strukturi gleđi i do smanjena otpornosti prema različitim noksama. Sve to pruža idealne uslove za razvoj karijesa kod prvih stalnih molara.
Mjere prevencije karijesa podrazumjevaju: edukaciju školaraca o značaju pravilne oralne higijene, kontrolu zubnih naslaga, zalivanje fisura, kontrolu ishrane i redovne stomatološke kontrole.
EDUKACIJA ŠKOLARACA O VAŽNOSTI PRAVILNE ORALNE HIGIJENE
Edukacija školaraca o važnosti pravilne oralne higijene trebala bi biti „prva linija odbrane“ od karijesa. Najjeftinija je metoda i može se sprovesti u okviru školske stomatološke njege. Potrebno je jasno i na njima razumljiv način dati osnovne informacije, te motivisati djecu o pravilnoj higijeni usne šupljine. Uz to je vrlo važna saradnja učitelja, nastavnika i profesora škole. Upute o zdravim prehrambenim navikama, sprječavanje i redukovanje loših navika, objašnjavanje postupaka prve pomoći kod traume zube su neizostavne informacije koje je, takođe, potrebno dati.
KONTROLA ZUBNIH NASLAGA
Glavni etiološki faktor za nastanak karijesa je plak. Iako njegova prisutnost ne znači postojanje karijesne lezije, karijesa nema bez plaka. Ostali faktori su u direktnoj ili indirektnoj vezi s njim. Kontrola zubnih naslaga je prva i najvažnija mjera ciljane individualne prevencije karijesa. Razlikujemo mehaničku i hemijsku kontrolu plaka.
Mehanička kontrola plaka
Mehanička kontrola plaka predstavlja osnovni i neizostavni način njegove kontrole. Jedino se četkanjem zuba plak može ukloniti u potpunosti. Efikasnost oralne higijene zavisi od brojnih faktora: odgovarajuće tehnike i pribora, vremena, te dužine i učestalosti izvođenja. Osnovno i najdjelotvornije sredstvo higijene je zubna četkica. Prema standardima Američke dentalne asocijacije dobra četkica za zube treba biti pogodna za rukovanje i efikasno čistiti usta i zube, a svojim oblikom, veličinom i tvrdoćom treba biti prilagođena individualnim osobinama korisnika. U kombinaciji sa četkicom koristi se pasta za zube. Ona sadrži: abrazivne čestice (pomažu odstranjenje plaka), fluor (preventivno djelovanje), triklosan (antimikrobno i protivupalno djelovanje), pirofosfate (odgađa mineralizaciju plaka). Četkanje zubi sa pastom sa fluorom idealna je metoda čije je korištenje jednostavno, jeftino i kulturološki prihvatljivo, a i najčešći način lokalne primjene fluorida u prevenciji karijesa. Roditelji moraju da četkaju zube dijetetu najmanje do 8. godine, jer oni do tada nemaju razvijenu koordinaciju pokreta.
Hemijska kontrola plaka
Koncepcija kontrole plaka hemijskim sredstvima uz mehaničko odstranjenje naslaga sa zuba danas je standard individualne profilakse. Hemijska sredstva svojim antiadhezivnim i antimikrobnim djelovanjem redukuju nastanak plaka i izvrsno su pomoćno sredstvo za kontrolu nivoa bakterijske flore u usnoj šupljini. Zlatni standard antimikrobnih sredstava za održavanje oralne higijene je hlorheksidin. Ima snažan afinitet prema oralnim strukturama i interferira sa ćelijskim transportom i metabolizmom bakterija, a ima i nisku toksičnost i malo nuspojava. Terapija hlorheksidinom može se sprovoditi u ordinaciji ili kod kuće zavisno od pacijentove motivacije i kooperativnosti. Dolazi u obliku gela (1%), tečnosti (0,2%) ili laka (1 –40%). Koristi se za kontrolu plaka nakon oralnohirurških zahvata i kao potpora održavanju higijene kod medicinski kompromitirane i hendikepirane djece. Rezultati istraživanja pokazuju da profesionalno čišćenje i poliranje zuba proflaktičkom pastom koja sadržava abrazive, fluoride i ksilitol, u kombinaciji sa svakodnevnim žvakanjem žvakaće gume s ksilitolom i fuoridom, može biti vrlo djelotvorno sredstvo u kontroli faktora rizika za karijes.
ZALIVANJE FISURA
Morfologija prvih stalnih molara sa mnoštvom kvržica i fisura pogoduje nastanku karijesa tako da je karijes fisura najčešći nalaz na ovom zubu. Ta činjenica, uz vrijeme i okolnosti nicanja, pokazuje jasnu važnost zalivanja fisura i jamica kako bi se spriječio prodor bakterija i hrane. Zaliveni prvi stalni molari kod istog pacijenta s visokim karijes rizikom su tri puta manje podložni karijesu od nezalivenih. Stoga ovaj postupak predstavlja najvažniju tehniku u prevenciji karijesa okluzalne površine. Osim što je preventivni, zalivanje fisura je i terapijski postupak u zaustavljanju početnih karijesnih lezija, bilo samostalno ili u kombinaciji s preventivnim ispunom.
KONTROLA ISHRANE
Konzumiranje kariogene hrane vrlo je bitan faktor kojim se povećava rizik za nastanak karijesne lezije, a antikariogena hrana može smanjiti rizik od nastanka karijesa. Kariogenost hrane ovisi o konzistenciji i dužini njenog zadržavanja u usnoj šupljini. Osim toga, konzumiranje kariogene hrane i pića tokom glavnih obroka značajno smanjuje mogućnost nastanka karijesa, za razliku od kariogene hrane i pića koji se konzumiraju između obroka. Uvođenje rafniranog šećera u ishranu modernog društva pomaknuta je ravnoteža ishrane. Prekomjerno uzimanje ugljenih hidrata potpomaže nastanku karijesa jer ih bakterije oralne flore uzimaju za prehranu, a njihovi metaboliti demineraliziraju gleđ. Najčešće se pod kariogenom hranom podrazumijevaju šećer i čokoladni proizvodi, kolači i keks, sladoled, ušećerno voće, kompoti, grickalice i gazirana pića. Za razliku od kariogene hrane, postoje piće i hrana koji smanjuju rizik od karijesa balansirajući pH usne šupljine u nekritično područje. Neki od primjera takve hrane su mlijeko, sir, čaj i manje rafinirani skrob. Pravilno savjetovanje pacijenata, odnosno njihovih roditelja, kako bi djeca stvorila dobre prehrambene navike već u ranom djetinjstvu pomaže očuvanju opšteg i oralnog zdravlja tokom cijelog života.
REDOVNE STOMATOLOŠKE KONTROLE
Smatra se da bi pacijent nakon navršene prve pa do osamnaeste godine života trebao barem četiri puta godišnje doći na pregled u stomatološku ordinaciju da bi se što više individualizovale preventivne mjere i time postigla maksimalna zaštita.
(Kidsinfo.ba)
