Informacija o tome kako će se u našoj zemlji realizovati nova školska godina bit će poznata, kako su to nadležni najavili, sredinom avgusta. Ono što se zna je da se razmatraju tri moguća scenarija; povratak u školu, online nastava i kombinovani model.
Za djecu je najbolje da se krene s klasičnim modelom školovanja, ali pod uslovom da postoji mogućnost da se u svakom trenutku, ukoliko dođe do pojave rizika ili opasnosti, nastava prebaci na online formu – rekla je za Kidsinfo epidemiologinja Andrea Jurić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Sličnog stava je, barem ako je suditi po onome što se može pročitati na društvenim mrežama, većina roditelja, a izuzetak nisu ni profesori. Jovana Batinić, profesorica matematike i informatike, za naš portal govori o online nastavi, te otkriva koji su to izazovi s kojima su se profesori suočili u momentu kada je proglašeno vanredno stanje zbog korona virusa.
Većina profesora, nastavnika i učitelja se prvi put susrela s online nastavom, te je i samo izvođenje bilo izazov. Problem je prilagoditi gradivo ovoj vrsti nastave, tačnije smanjiti obim, a da ne trpi nastavni plan. Problematično je bilo i stupiti u kontakt sa svim učenicima iz odjeljenja, te pomoći onim učenicima koji žele da znaju za više ocjene, a s druge strane motivisati one koji nisu zainteresovani. Po mom mišljenju nam je najveći izazov bio motivisati sve učenike da rade u onoj mjeri u kojoj bi radili i da borave u učionicama – objašnjava nam Batinić.
Ona ne krije da je sami početak bio izuzetno težak.
Na početku sam imala baš mnogo problema da uspostavim vezu sa svim učenicima. Razrednik sam, pa sam sve obaveze vezano za učenike iz svog odjeljenja preuzela na sebe i potrudila se da svaki učenik na vrijeme dobije sve što profesori šalju, te da blagovremeno odgovore na zadatke. Naravno, izuzetaka je bilo…. – kaže ona.
Batinić ističe da online nastava nije bila izazovna samo profesorima.
I učenicima je sve ovo bilo novo i nepoznato. Morali su mnogo više da koriste literaturu i izvore s interneta, pa čak i pomoć roditelja. Mislim da im je najveći izazov bilo to da u određenom roku urade zadaću iz svih predmeta i na vrijeme pošalju profesorima, kao i da se potrude da u određeno vrijeme budu „na mreži“ spremni da odgovaraju na pitanja iz pojedinih predmeta – kaže ona.
Batinić nam otkriva može li se online modelom nastave učenicima prenijeti, ali i provjeriti znanje kao i kada su prisutni u učionici.
Školska klupa i izvođenje nastave u učionici su nezamjenjivi. Kao što sam rekla, obim gradiva jeste smanjen, ali je učenicima ostavljena mogućnost da pitaju sve što ih zanima i da traže dodatna objašnjenja. Profesori, nastavnici i učitelji su bili dostupni skoro 24 sata dnevno. Što se tiče provjere znanja, učenici su mnogo lakše mogli da ostvare bolje ocjene, bar oni koji su to željeli, jer su iz udobnosti svog doma mogli da odgovaraju i rade pismene provjere, ali i da pred sobom imaju sveske, knjige i, što bi oni rekli, „puškice“ – kaže Batinić.
Zbog svega toga ona smatra da je za učenike, roditelje i nastavnike najbolji mogući scenarij povratak u školu, ali je svjesna činjenice da će konačnu odluku odrediti aktuelna epidemiološka situacija.
Povratak u školu je ono što bismo svi najviše voljeli, ali mislim da je zbog trenutne situacije s korona virusom najbolji kombinovani model, bar dok ne vidimo kako će se situacija s brojem zaraženih razvijati – zaključuje Batinić.
(Kidsinfo.ba, Milica Brčkalo)
