Konzumacija alkohola je široko rasprostranjena i društveno prihvatljiva kao dio naše kulture, pa razgovori između tinejdžera (koji teže nezavisnosti) i roditelja, čija se uloga postepeno mijenja kako dijete raste, predstavljaju izazov.
Konzumiranje alkohola je često povezano sa proslavama i zabavom, pa tinejdžeri ne vide da on može biti opasan po njih.
Prema istraživanju koje je sprovela OSCE-a 2019. godine, 36% tinejdžera uzrasta 15-16 godina se bar jednom napilo (tj. popilo pet ili više pića za vrijeme jednog izlaska) tokom posljednjih mjesec dana. Taj prosjek je i veći u zemljama gdje je alkohol u slobodnoj prodaji i granica pomjerena na 16 godina (Danska), a najmanja zastupljenost konzumacije alkohola kod tinejdžera je u zemljama sa strogom politikom prodaje i reklamiranja alkoholnih pića koncentracije preko 3,5%, kao što su Island, Norveška i Švedska.
Eksperimentisanje i radoznalost
Alkohol je psihoaktivna supstanca, depresor, što znači da usporava funkcije centralnog nervnog sistema i spriječava da neke od „poruka“ dopru u mozak.
To praktično znači da alkohol utiče na rasuđivanje, emocije, kretanje, vid i sluh. Na poseban način alkohol djeluje na mozak dece i tinejdžera u odnosu na odrasle jer se prednji režanj mozga i dalje razvija do kraja adolescencije. Prerana i pretjerana konzumacija u ranom uzrastu mogu uticati na dalji razvoj, kao i na češću pojavu alkoholizma u ranijem životnom dobu.
Eksperimentisanje sa alkoholom je često kod tinejdžera. Oni su radoznali, misle da ih alkohol opušta i smanjuje uznemirenost, da se bolje uklapaju u društvo, izgledaju starije, neki ispituju svoje granice, drugi misle da će primjetiti „kada im je dosta“, treći misle da količina koju mogu da podnesu zavisi od njihove visine i tjelesne mase.
Istina je da je njihov mozak osjetljiviji, da što više piju teže rasuđuju šta je ispravno a šta nije, izgledaju glupo i rade stvari kojih se kasnije stide, lakše ulaze u opasne situacije u kojima mogu da se povrijede ili uđu u neželjene i nezaštićene seksualne odnose.
Kako neko podnosi alkohol zavisi od genetske predispozicije, tj. od količine enzima u jetri koji prerađuje alkohol, pa zato iste popijene količine ne djeluju isto na svaku osobu. Takođe, osobe koje su impulsivne, češće se napijaju ne razmišljajući o poslkedicama.
Roditeljske zablude
Neki roditelji dozvoljavaju djeci da piju alkohol kod kuće misleći da će ih time proći želja da ga piju van kuće, ali su u zabludi: istraživanja su pokazala da ta djeca, kako rastu konzumiraju sve više i više alkohola i van kuće i češće se napijaju.
Roditelji često misle da tinejdžerima ne vrijedi govoriti, ali, vjerovali ili ne, 80% tinejdžera očekuje da roditelji sa njima razgovaraju o konzumiranju alkohola. Zato je važno da roditelji postave granice i balansiraju između discipline i podrške svojoj deci.
Tinejdžeri koji misle da će njihovi roditelji biti vrlo uznemireni ako se oni napiju, rjeđe to rade, što stavlja akcenat na dobru komunikaciju između djece i roditelja.
Važno je iznijeti djeci svoje brige, kao i da oni kažu koje su njihove u vezi alkohola. Evo šta treba da uradite:
- Rano postavite granice i očekivanja u vezi konzumacije alkohola i budite u tome istrajni.
- Naučite tinejdžere strategijama kako da se odupru pritiscima drugih vršnjaka: „Trener nam je zabranio da pijemo“, „Roditelju uskoro dolaze po mene“ ili „Ne smijem više da pijem jer neću izaći tri mjeseca“ su nekada dovoljne da pritisak prestane.
- Razgovarajte s drugim roditeljima u vezi toga gdje tinejdžeri izlaze i šta rade da bi ih zaštitili.
- Ne zaboravite da deca oponašaju svoje roditelje, pa budite svojoj djeci model za odgovorno konzumiranje alkohola.
Lako do alkohola
Dobna granica za konzumiranje alkohola sve je niža, a posljednja istraživanja pokazuju kako su konzumiranju sklonije djevojčice nego dječaci.
Naime, prvi put u 20 godina djevojčice su prestigle dječake u konzumaciji alkohola, pokazali su rezultati istraživanja “Health Behaviour in School-aged Children HBSC” provedenog 2022. godine.
Istraživanje se provodi od 2002. godine, a najteža je situacija bila 2006. i 2010. godine, kada je zabilježeno da se 10% dječaka i 4% djevojčica napilo. U 2014. i 2018. trend je padao, no u pandemiji je eskalirao.
Novijih službenih podataka za Bosnu i Hercegovinu nema, ali ranije objavljeni podaci pokazali su da najveću količinu ukupno popijenog alkohola konzumiraju upravo mladi dobi od 15 do 29 godina, a s konzumacijom se počinje već s 13 godina.
Prema ranijim rezultatima jedne od anketa federalnog Zavoda za javno zdravstvo, urađene na uzorku od 4000 učenika starosti do 16 godina, više od 60 posto ispitanika izjavilo je da konzumira alkohol, dok se više od 25 posto njih jednom ili više puta napilo. Problem je što, unatoč zakonskim zabranama prodaje alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina, mladi i dalje lako dolaze do alkohola.
Ispred BiH je nekoliko zemalja regije, i to Crna Gora, Slovenija, Srbija i Hrvatska. Dugogodišnje prekomjerno konzumiranje alkohola nerijetko dovodi do raznih oboljenja. – Prema podacima ambulantno-polikliničkih službi, u skupini mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja prouzročenih alkoholom (F10) bilježi se trend smanjenja od 2431 oboljelog i stopa od 11/10.000 stanovnika u 2019. godini do 1905 oboljelih i stopa od 9/10.000 stanovnika u 2021. godini. Bilježi se i trend porasta alkoholnih oboljenja jetre (K70) od 370 oboljelih i stopa 2/10.000 u 2019. godini do 411 oboljelih i stopa od 2/10.000 u 2021. godini – navodi se u posljednjem objavljenom biltenu o zdravstvenom stanju stanovništva u FBiH. Nadaje stoji kako od ukupno 1905 oboljelih od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja prouzročenih alkoholom (F10), značajno je veći broj oboljelih kod muškaraca – 1522 u odnosu na broj od 383 oboljelih žena. I kod alkoholnog oboljenja jetre (K70) od 411 evidentiranih u PZZ značajno je veći broj evidentiranih oboljelih muškaraca – 376 u odnosu na broj oboljelih žena – 35. – Od ukupno 1520 oboljelih od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja prouzročenih alkoholom (F10) i alkoholnoga oboljenja jetre (K70) evidentiranih u PZZ-u u Federaciji BiH u 2021. godini, najveći broj oboljelih evidentiran je u starosnim skupinama od 30 do 39, od 40 do 49, od 20 do 29 godina, od 50 do 59, od 60 do 64 godine i od 70 do 79 godina – zaključeno je u spomenutom dokumentu Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Vrisak.info
