I da, oni će, kad porastu, vjerovatno jesti mnogo toga što nije dobro. Ali to ni u kom slučaju nije izgovor da im lošu hranu nudite baš vi
Zvuči nevjerovatno i u vremenu izazova koji nas sa svih strana dozivaju, gotovo nemoguće da dijete do svog drugog rođendana ne okusi šećer.
Problem je, zapravo, nastao onog trenutka kad smo počeli čudno da gledamo roditelje koji uskraćuju industrijske slatkiše maloj djeci, umjesto da nam oni upravo budu uzor. Jer, djetinjstvo nisu obojene bombone, keks i čokolada, a ideja da smo učinili dobru stvar kad djetetu u ruke damo čokoladu, potpuno je pogrešna.
I to ne kažemo mi, to kažu sva dostupna istraživanja na ovu temu. Konkretno, jedna od najnovijih studija objavljena u magazinu „Nauka“ kaže da ishrana u prvih 1000 dana života djeteta (počev od začeća, prenatalno pa do otprilike drugog rođendana) ima doživotni uticaj na njegovo zdravlje.
Svakodnevni izbori
Pa, znate ono, kad kažete, moj mali je jeo čips i keks sa osam mjeseci i ništa mu nije falilo? E, tad se sjetite – doživotni uticaj.
Studija o kojoj govorimo donosi potpuno nova saznanja među kojima i ono da roditelji koji u prvim godinama života djetetu daju šećer, povećavaju šansu da će oboljeti od dijabetesa tip 2 i od visokog krvnog pritiska, kasnije u životu.
Sprovedena od strane istraživača Univerziteta Barkley i Mc Gill u Sjevernoj Kalifornijova studija otkrila je koliko mnogo ti mali svakodnevni izbori koje pravimo utiču na cjeloživotno zdravlje naše djece.
Prvih 1000 dana je temelj
Tih “prvih 1000 dana” su poput temelja koji gradite kad tek započinjete kuću. On je najvažniji jer se na njega sve naslanja. Tako je i sa ishranom djeteta u prvim godinama života. Bebe dobijaju nutrijente intrauterino, zatim kad se rode kroz mlijeko ili mliječnu formulu i na kraju kroz čvrstu hranu. Prema pomenutoj studiji, ako mama smanji unos šećera dok nosi bebu, već je sagradila trećinu tog temelja, a ukoliko nastavi da bebu hrani namirnicama bez industrijskih šećera, onda će taj temelj biti čvrst i jak.
A evo šta to, konkretno znači.
Djeca sa vrlo ograničenim unosom šećera u prvim godinama života:
- imaju 35% manji rizik da obole od dijabetesa tip 2.
- imaju 20% manji rizik da razviju hipertenziju (visok pritisak) kasnije u životu.
Ovaj stav podržao je i Američki centar za prevenciju i kontrolu bolesti i preporučio roditeljima da djeci do dvije godine ne treba davati zaslađena pića i hranu. Naravno, hrana koja prirodno sadrži šećer, poput mlijeka, voća, povrća… ne spada u ovu kategoriju. Savjet Centra je i da, kad dijete napuni dve godine, unos šećera bude ograničen na najviše 10% ukupnog dnevnog unosa kalorija.
Sve se može kontrolisati
Ali kako ograničiti unos šećera kad se on „krije“ u gotovo svakom proizvodu na policama marketa?
Evo nekoliko prijedloga:
- Pažljivo čitajte etikete. Tražite reči poput „sirup“, „maltoza“ i „koncentrat soka“. To znači, ukratko, šećer.
- Birajte cijele žitarice i pravo voće, umesto kašica ili prerađenih proizvoda.
- Fokusirajte se na ravnotežu. Povremeno keks ili red čokolade, neće naškoditi, sve dok to nije svakodnevna navika.
Dakle, roditelji, ukidanje šećera do drugog rođendana, a njegovo ograničavanje i nakon toga na maksimalnih 10% dnevnog unosa kalorija, jeste vaš zadatak, kao nekog ko je odgovoran za zdravlje djeteta.
I da, oni će, kad porastu, vjerovatno jesti mnogo toga što nije dobro. Ali to ni u kom slučaju nije izgovor da im lošu hranu nudite baš vi. Naravno da ćete pojesti po parče torte na rođendanu ili kokice u kinu. Ali ako iz prodavnice teško možete da izađete bez nečeg od slatkiša ili grickalica, onda je vrijeme da se alarm uključi.
To je jedini način da deci ponudimo temelje zdravlja kakve smo im dužni.
