Zajednička publikacija američkih odjela za poljoprivredu i zdravstvo i socijalne usluge, preporučuju ograničavanje dodanih šećera na manje od 10 posto kalorija dnevno
Šećer se praktično nalazi na većini polica u trgovinama prehrambene robe, a posebno ga ima u onim proizvodima koji se prodaju djeci. A djeca su najveći potrošači dodanog šećera, čak iako je prehrana s visokim sadržajem šećera povezana sa zdravstvenim problemima poput pretilosti i bolesti srca, pa čak i sa oštećenom memorijskom funkcijom, piše Science Daily.
Međutim, manje se zna o tome da konzumiranje velike količine šećera u djetinjstvu utječe na razvoj mozga, posebno regije za koju se zna da je veoma važna za učenje i pamćenje koja se naziva hipokampus.
Novo istraživanje koje je vodio član fakulteta sa Sveučilišta u Georgiji u suradnji s istraživačkom grupom sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji pokazalo je na modelu glodavaca da svakodnevno konzumiranje šećera i zaslađenih pića tijekom adolescencije narušava sposobnost učenja i pamćenja tokom odrasle dobi.
Ključ oštećenja pamćenja
Grupa je dalje pokazala da su promjene u crijevnim bakterijama možda ključ oštećenja pamćenja izazvanog šećerom. Podržavajući ovu mogućnost, istraživaći su otkrili da su slični deficiti pamćenja primijećeni čak i kada su bakterije, nazvane Parabacteroides, u eksperimentu unijete u crijeva životinja koje nikada nisu konzumirale šećer.
– Konzumacija šećera u ranom djetinjstvu povećala je razinu parabakteroida, a što je viša razina parabakteroida, to su životinje imale lošije pamćenje. Otkrili smo da su same bakterije dovoljne da oštete pamćenje na isti način kako to čini i šećer – rekla je Emily Noble, docentica na UGA koledžu za obiteljske i potrošačke znanosti koja je kao prva autorica rada.
Šta je pokazao eksperiment?
Uzimajući u obzir ulogu hipokampusa u različitim kognitivnim funkcijama i činjenicu da se područje još uvijek razvija u kasnoj adolescenciji, istraživači su pokušali razumjeti više o njegovoj ranjivosti na prehranu s visokim udjelom šećera.
U eksperimentu štakori su dobili 11% otopinu šećera, što je usporedivo s komercijalno dostupnim pićima zaslađenim šećerom. Štakori su zatim izvodili zadatak dizajniran za mjerenje epizodne kontekstualne memorije ili prisjećanje na kontekst u kojem su prije vidjeli poznati objekt.
– Otkrili smo da su štakori koji su u ranom životnom dobu konzumirali šećer imali oslabljenu sposobnost razlučivanja je li neki predmet nov u određenom kontekstu, što je zadatak koji su štakori koji nisu konzumirali šećer mogli obaviti”, rekla je Noble.
Drugi memorijski zadatak mjerio je osnovnu memoriju prepoznavanja, memorijsku funkciju neovisnu o hipokampusu koja uključuje sposobnost životinja da prepoznaju nešto što su ranije vidjele. U ovom zadatku šećer nije imao utjecaja na pamćenje prepoznavanja životinja.
Narušava učenje i pamćenje
– Čini se da rana konzumacija šećera selektivno narušava njihovo učenje i pamćenje u hipokampusu – rekla je Noble.
Dodatne analize utvrdile su da je velika konzumacija šećera dovela do povišene razine parabakteroida u mikrobiomu crijeva, više od 100 bilijuna mikroorganizama u gastrointestinalnom traktu koji igraju ulogu u ljudskom zdravlju i bolestima. Kako bi bolje identificirali mehanizam kojim su bakterije utjecale na pamćenje i učenje, istraživači su eksperimentalno povećali razinu parabakteroida u mikrobiomu štakora koji nikada nisu konzumirali šećer. Te su životinje imale oštećenja u zadacima memorije ovisnim o hipokampusu.
– Bakterije su same izazvale neke kognitivne deficite – dodala je Noble.
Poražavajuće brojke…
Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolest (CDC), preporuke koje se odnose na ograničavanje šećera se premašuju u cijelom svijetu. Zajednička publikacija američkih odjela za poljoprivredu i zdravstvo i socijalne usluge, preporučuju ograničavanje dodanih šećera na manje od 10 posto kalorija dnevno.
Podaci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti pokazuju kako Amerikanci u dobi od 9 do 18 godina premašuju tu preporuku, a većina kalorija dolazi iz zaslađenih pića.
