U svijetu u kojem je sve više izazova i opcija koje odvlače pažnju od zdravih navika, potrebna je posvećenost i trud. Na kraju, zdravlje naše djece je vrijedno svakog truda
Gojaznost kod djece postaje sve veći problem, pogotovo što je višak kilograma faktor rizika za nekoliko bolesti, djeca koja pate od gojaznosti suočavaju se sa većim rizikom od razvoja depresije, anksioznosti i smanjenog samopouzdanja.
Nekada su igrališta bila mjesta smijeha, igre, druženja. Danas je slika sasvim drugačija. Djeca provode sate ispred ekrana, često uz obroke koji su bogati šećerima i mastima, i sve manje vremena provode u fizičkoj aktivnosti. Na prvi pogled, to ne djeluje kao veliki problem – sve dok se ne pojave prvi znakovi gojaznosti.
Tužna slika svakodnevnice
Svi znamo kako većina djece provodi vikend: sa telefonom u ruci, pred kompjuterom, igraju igrice ili gledaju seriju, dok pored njih stoji zdjela čipsa, gazirani sok ili neka brza hrana. Ova slika postaje svakodnevica za mnoge porodice, a roditelji nisu uvek svijesni koliko ova rutina može biti opasna po zdravlje njihovog djeteta.
Uprkos ovako nezdravim navikama, neće sva djeca postati gojazna. Trećina djece imaju genetsku predispoziciju da se slabije nose sa povećanim kalorijskim unosom i nekretanjem. Upravo ona dobijaju višak kilograma, postaju znatno gladnija, manje pokretna i uđu u jedan začarani krug. Ovo su djeca koja su najčešće posramljena, gladna i puna griže savijesti iako nije njihova krivica što su gojazni.
Veoma je važno da se ovo objasni gojaznoj deci i njihovim roditeljima, i da tačan savjet kako da se zajedno udruže u borbi protiv gojaznosti, neprijatelja koji lako uništi i djetinjstvo i mladost djeteta.
S viškom kilograma dolaze i problemi
Na žalost, gojaznost kod djece više nije rijetkost – ona postaje norma. A sa gojaznošću dolazi još jedan problem: dijabetes tip 2, bolest koja je prije samo nekoliko decenija bila skoro isključivo vezana za odrasle.
Ne postoji samo rizik od dijabetesa, već i od hipertenzije, problema sa disanjem (kao što je apneja u snu), bolesti srca i krvnih sudova u odraslom dobu.
Takođe, gojaznost može značajno smanjiti pokretljivost i povećati rizik od povreda. U mnogim slučajevima, djeca koja pate od gojaznosti razvijaju metaboličke smetnje koje ih mogu pratiti kroz život.
Psihološke i socijalne posljedice
Pored fizičkih posljedica, gojaznost kod djece može imati duboke psihološke i socijalne efekte koji često ostaju nezapaženi. Djeca koja pate od gojaznosti suočavaju se sa većim rizikom od razvoja depresije, anksioznosti i smanjenog samopouzdanja. Stalni stres zbog svog izgleda, kao i negativni komentari vršnjaka, mogu uticati na njihovo mentalno zdravlje.
Djeca sa viškom kilograma često se povlače iz društvenih aktivnosti, a neke studije pokazuju da takva djeca imaju i lošiji kvalitet života, jer se oskećaju izolovano i marginalizovano.
Iako su fizičke posljedice gojaznosti često prvi indikator problema, ove psihološke posljedice mogu biti podjednako ozbiljne, a ponekad i teže za liječenje. Zato je važno da roditelji prepoznaju ne samo tjelesne, već i emocionalne promjene kod svog djeteta.
Loše navike – zamke modernog doba
Današnja djeca odrastaju u svijetu gdje su slatkiši, grickalice i brza hrana prisutni na svakom koraku i često su im dostupniji nego voće i povrće, pogotovo kada govorimo o školarcima.
Da li se i vi zapitate šta vaše dijete jede tokom školskog odmora?
U školskom uzrastu, posebno u višim razredima, djeca su često pod uticajem vršnjaka. Ako jedno dijete donosi slatkiše ili gazirana odnosno energetska pića u školu, lako je da i ostala djeca razviju sličnu naviku. Takođe, brza hrana postaje uobičajen izbor za obroke, posebno zbog toga što roditelji često nemaju vremena da pripreme zdrave obroke kod kuće ili sama djeca odbijaju da nose užinu od kuće. Želeći da se uklope u društvo, kupuju “nešto” u obližnjoj prodavnici ili pekari.
Loše navike koje možemo lako da ispravimo
Prva i možda najveća loša navika je prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranom.
U prosjeku dijete provodi više od pet sati dnevno ispred televizora, računara ili mobilnog telefona, dok se preporučeno vrijeme za fizičku aktivnost smanjuje. Zato ograničite i skratite dovoljeno vrijeme korištenja mobilnih telefona svojoj djeci. Ukoliko ne treniraju nijedan sport, nađite zajedno neku vanškolsku aktivnost na koju bi trebalo da idu van kuće – likovna, dramska ili muzička radionica. Tako će sami smanjiti vrijeme provedeno pred ekranom, prošetaće do željene aktivnosti i usput razviti nova interesovanja.
S druge strane, znamo da se kao roditelji ponekad osjećamo nemoćnima, jer nam brz dnevni tempo ne ostavlja mnogo vremena za svakodnevnu pripremu zdravih obroka ili zajedničke fizičke aktivnosti. Ali, ono što se često zaboravlja je da djeca najviše uče kroz primer.
Jer, gojaznost je ozbiljno zdravstveno pitanje koje može imati dugoročne posljedice. A djeca loše prehrambene navike stiču od najranijih dana. Stručnjaci kažu da se loši potezi samo gomilaju sa svakom kesicom nezdravih grickalica ili preslatkog soka.
Promjena životnih navika zvuči jednostavno, ali je izuzetno izazovna, posebno u današnjem svijetu.
Postavite osnovu za zdrave navike
Jedan od načina izbjegavanja ili zaobilaženja problema gojaznosti je uključivanje cijele porodice u proces. Umjesto da djeca budu jedini fokus promjene, neka to bude zajednički cilj. Zajedničke šetnje posle večere, priprema zdravih obroka vikendom ili čak postavljanje izazova kao što je “bez slatkiša tokom sedmice“, mogu biti korisni.
Djeca najbolje reaguju na pozitivne promjene kada vide da roditelji rade isto. Ako roditelji pokažu interesovanje za zdravu ishranu i fizičku aktivnost, djeca će prirodno slijediti taj primjer.
Pripremanje obroka kod kuće ne mora biti komplikovano. Uključite djecu u zajedničko kuhanje, neka pomognu da pripremite svježe povrće za salatu ili da dekorišu voćnu salatu. Kada su uključena u proces, djeca razvijaju pozitivan stav prema hrani i stiču osjećaj ponosa jer su dio zajedničkog cilja.
Savjeti za prevenciju
- Obavezno doručkujte – zdrav doručak je ključan, jer djeca koja preskaču doručak češće posežu za nezdravim užinama tokom dana.
- Pazite na veličinu porcija – često mislimo da je djetetu potrebno više hrane nego što zapravo jeste. Manje porcije, uz redovne obroke, mogu pomoći u kontrolisanju tjelesne težine.
- Uvedite vrijeme za ekrane – ograničite vrijeme koje dijete provodi ispred ekrana. Podstaknite ih na aktivne igre umjesto sjedenja ispred televizora.
- Hidratacija prije svega – voda je najbolji izbor za djecu. Sokove i gazirane napitke treba smanjiti na minimum ili (ako možete) izbaciti ih if frižidera u potpunosti.
- Razgovarajte sa djetetom o hrani – naučite dijete da razlikuje zdravu hranu od nezdrave. Objasnite mu zašto su voće i povrće važni za njihovo zdravlje.
Briga za budućnost
Gojaznost kod djece nije problem koji se može riješiti preko noći, ali svaki mali korak čini razliku. Kao roditelji, imamo odgovornost da djeci pružimo najbolje moguće temelje za zdrav život. U svijetu u kojem je sve više izazova i opcija koje odvlače pažnju od zdravih navika, potrebna je posvećenost i trud. Na kraju, zdravlje naše djece je vrijedno svakog truda.
Djeca zaslužuju priliku da rastu zdravo, bez tereta bolesti koje je moguće u potpunosti spriječiti. Uz prave izbore i malo truda, možemo postaviti temelje za generaciju koja će biti svijesnija i zdravija.
Roditelji, neka naša misija bude podsticanje zdrave budućnosti naše djece.
