Roditelji su, naročito kad prođe ljeto, zabrinuti daju li dovoljno ili previše suplemenata, vitamina, hranjivih tvari svojoj djeci
Nutricionistiknja Jennifer Anderson kazala je za CNBC da je upravo davanje dodatnih “osnaživača” u ishrani tokom jeseni i zime jedno od najčešćih pitanja koje joj roditelji postavljaju.
Roditelji naime nisu sigurni kako znati dobivaju li njihova djeca prave hranjive tvari.
– Istina je da puno djece ne unosi odgovarajuću količinu hranjivih tvari koje su vitalne za rast, sprječavanje kroničnih bolesti i cjelokupno zdravlje. Vlakna i kalij dva su važna. Ali br. 1 nutrijent koji djeca (u SAD-u) ne dobivaju dovoljno je vitamina D. Pedeset posto djece u dobi od 1 do 5 godina i 70% djece u dobi od 6 do 11 godina ima nedostatak vitamina D – ističe.
Zašto je vitamin D neophodan?
- za jake kosti i mišiće – bez njega naše tijelo ne može učinkovito apsorbirati kalcij, a kalcij nam je potreban za zdrave kosti.
- dijete s teškim nedostatkom vitamina D može imati rahitis i s njim povezana stanja, uključujući nepravilan rast, bolove u kostima i deformitete zglobova.
- češće, kada dijete nema dovoljno vitamina D, njegov imunološki sustav možda neće raditi pravilno ili se može stalno osjećati umorno ili bolno.
- Djeca kojoj manjka vitammina D često se žale na umorI
Samo izlaganje suncu često ne može zadovoljiti potrebe za vitaminom D. Ovo su dva načina na koja roditelji mogu pomoći svojoj djeci da dobiju više ovog vitamina:
1. Hrana
- Masna riba, poput lososa, pastmke ili sardina
- Goveđa jetra, žumanjci i sir
- Gljive
- Osim toga, u neke namirnice vitamin D je dodan tijekom obrade: biljna mlijeka (sojino, graškovo ili zobeno mlijeko), kravlje mlijeko, jogurti, neke žitarice
2. Dodaci prehrani
Brojne zdravstvene organizacije preporučuju dodatke prehrani za dojenčad koja konzumiraju majčino mlijeko, budući da ono ne osigurava dovoljno vitamina D. Za stariju djecu razgovarajte sa svojim liječnikom o tome ima li smisla da uzimaju dodatak.Sunce često ne može zadovoljiti sve potrebe za ovim vitaminom.
Zato je u zimskom periodu, a posebno kad haraju viroze i prehlade, važno obogatiti prehranu vitaminima C i D.
Djeci je potrebno nuditi što više sezonskog voća, poput citrusa, šipka i kivija, jer im ono pruža vrlo važan vitamin C.
Djeca ponekad nisu sklona jesti voće sirovo narezano, ali im ga zato možete pripremiti u obliku sokova i smoothieja.
Kvalitetno i hranjivo
Djecu treba od malih nogu privikavati i na kiseli kupus i kiselu repu. Tu su i salate, zeleno lisnato povrće – raštika, slatki kupus, cvjetača, brokula…
– Sve navedeno treba ukomponirati u prehranu jer su to kvalitetne hranjive tvari za zimske dane – objašnjavaju nutricionist.
Bundeva, batat i krumpir su odličan izvor energije Kod zimske prehrane vrlo je važno jačanje imuniteta i održavanje topline u organizmu, pogotovo nakon duljeg boravka na hladnoći.
– Za brzo zagrijavanje organizma svakako preporučujemo juhe. Odličan su izbor za zimske dane. Mogu biti i mesne i povrtne (npr. od bundeve, karfiola ili brokule). I variva su za preporuku, i to od sveg sezonskog povrća – raštika, kupus, grah s repom… U variva i juhe možete staviti i suho meso – objašnjavaju.
Oni ističu da je teža hrana svakako pogodna za ove hladne zimske dane. Odličan izvor energije za ručak ili večeru bit će i pečeno, pirjano ili kuhano korjenasto povrće kao što su mrkva, zimska bundeva, batat i krumpir.
Doručak je važan
Bundeva je bogata vitaminom A i karotenoidima, koji čuvaju zdravlje, podižu imunitet i održavaju kožu zdravom, a i dobar je izvor vlakana. Većina bundeva ima slatkast okus i djeca će je bez problema prihvatiti. Batat je također izvor vlakana, prepun vitamina A i kalija. Neizostavan dio prehrane zimi temelji se i na zimnici, a tu spadaju kiseli kupus, paprika, gljive, krastavci, paprike i cikla…
Ove namirnice obiluju probioticima, koji osiguravaju dobru probavu, a imaju i puno vitamina C. Djeca koja preskaču doručak su pospanija i imaju slabiju koncentraciju.
I na kraju, ističe nutricionistica, doručak je izrazito važan i nikako ga ne bismo smjeli preskočiti, pogotovo tijekom zime. Njime se u organizam unese 40 posto dnevnih energetskih potreba. Djeca koja ne doručkuju često imaju slabiju koncentraciju i pospanija su od vršnjaka. Primjerice, doručak od žitarica punog zrna ne deblja, a daje organizmu potrebnu energiju. Također, dobar doručak zimi je i kajgana jer djeci daje dovoljno energije da izdrže do ručka.
Pet obroka
Djeca školske dobi trebaju pet obroka; doručak, ručak, večeru i dva međuobroka. Treba ih uzimati u pravilnim vremenskim razmacima. Djeca slijede primjer roditelja, pa ako u kući nema voća, ne treba očekivati niti da će ga zavoljeti. Djeca koja jedu slabije trebaju dobiti neki multivitamin i kapsulu omega-3 masnih kiselina, ali s vitaminima ne treba pretjerivati niti ih davati na svoju ruku. Posavjetujte se sa stručnjacima jer i predoziranje dodacima može biti štetno, a važno je znati što im točno fali.
