Nakon što je upisala doktorat, proučavala je istraživanje koje je tvrdilo da domaća zadaća nije dobra za malu djecu. Ne samo da ne poboljšava njihova akademska postignuća već može biti štetna za dječji stav prema školi i za njihovo fizičko zdravlje
Poučena dugogodišnjim iskustvom rada u školi, ali i odgojem vlastite djece, učiteljica Jessica Smock podijelila je popis stvari koje smatra da bi djeca trebala raditi umjesto pisanja zadaće.
– Postoji puno aspekata iz moje dugogodišnje karijere kao učiteljice na koje sam ponosna. Moja reputacija davanja puno domaćih zadaća nije jedna od njih – napisala je.
Ona objašnjava kako je nekad davala domaću zadaću koja je zahtijevala više od dva sata posla. Djeca su se puno žalila, ali ne i roditelji. roditelji i ne toliko.
– Mislim da se većina roditelja osjećala kao i ja: da je domaća zadaća najbolji način vježbanja novih vještina, da uči odgovornosti i pomaže razviti dobru radnu etiku i da je to prilika za promišljanje o novonaučenim stvarima – dodaje.
Ali, najviše od svega, učiteljica govori kako misli da su i roditelji i ona osjećali strah da djeca ne zaostaju iza svojih vršnjaka u drugim razredima, iza djece u drugim školama, iza djece u drugim zemljama. Domaća zadaća smatra se kao jedan od mnogih načina koji može spriječiti to zaostajanje.
– Nisam bila u potpunosti u krivu zbog toga i još uvijek vjerujem u puno toga. Ali, samo za školarce u višim razredima i one u srednjoj školi, a nikako ne za naše najmlađe školarce – one u nižim razredima – dodala je.
Nakon što je upisala doktorat, proučavala je istraživanje koje je tvrdilo da domaća zadaća nije dobra za malu djecu. Ne samo da ne poboljšava njihova akademska postignuća već može biti štetna za dječji stav prema školi i za njihovo fizičko zdravlje.
Harry Cooper, autor istraživanja, proveo je desetljeća proučavajući utjecaj domaće zadaće te zaključio kako ne postoje dokazi da domaća zadaća poboljšava akademska postignuća malih školaraca.
A, kada je postala roditelj, shvatila je koliko umorna i preplavljena osjećajima mogu biti djeca nakon cijelog dana provedenog u vrtiću i školi, nakon kojih su često slijedile dodatne ‘slobodne aktivnosti’.
– I sama sam zaključila kako dječji umovi i tijela nakon škole, u kojoj su proveli sate i sate sjedeći i sudjelujući u aktivnostima vođenima odraslih osoba, trebaju druga iskustva kada dođu kući, a ne dodatne ‘akademske aktivnosti‘ – dodala je.
Nije to da je domaća zadaća sama po sebi štetna za djecu nego ta domaća zadaća mijenja drugu zabavu, zabavu prikladnu razvoju i sve druge vrijedne aktivnosti – aktivnosti koje pomažu djeci da odrastu u zdrave i sretne odrasle ljude.
I zato je sastavila popis stvari koje bi djeca trebala raditi nakon škole, umjesto da provode ‘slobodne sate’ u pisanju zadaća:
1. Preskakanje užeta
Važan dio razvijanja dječjeg uma je kroz slobodnu i samostalnu igru. Prema psihologu Davidu Elkindu, slobodna igra najkritičnija je u školskoj dobi jer je odmora puno manje, a dječji kalendari i rasporedu su najispunjeniji.
– Kroz igru djeca stvaraju nova iskustva o učenju, a ta samostvorena iskustva omogućuju im steći socijalne, emotivne i intelektualne vještine koje ne mogu steći ni na koji drugi način – objašnjava psiholog.
2. Razgovor s roditeljima
Od bezbroj prijatelja čula sam o svakodnevnim borbama njihovih školaraca s pisanjem zadaće i kako to negativno utječe na njihove odnose.
Umjesto da roditelji govore svojoj iscrpljenoj djeci da odmah naprave zadaću za koju su premali da bi je napravili samostalno, porodica bi trebale više vremena provoditi u zajedničkom razgovoru o svom danu.
Ustvari, razgovor je najbolji način za sve nas, a posebno za našu djecu, da nauče o svijetu i njeguju empatiju.
3. Spavanje
Neprofitna organizacija The National Sleep Foundation procjenjuje da oko 25 do 30 posto djece školske dobi ne spava dovoljno. Nedostatak sna može uzrokovati razne probleme, uključujući nedostatak koncentracije, probleme u ponašanju, poteškoće s učenjem, razdražljivost i debljanje. Čak i male količine dodatnog sna mogu imati veliki utjecaj. Jedno istraživanje otkrilo je da samo 20 dodatnih minuta sna može poboljšati ocjene u školi.
4. Samostalno čitanje
Većina nas zna da je razvijanje dobrih navika (i po mogućnosti ljubav prema čitanju) kritično za uspjeh u školi. Međutim, domaća zadaća zapravo može remetiti vrijeme koje djeca mogu provesti čitajući.
5. Slušanje knjige
Mnoga istraživanja su pokazala da djeca koja slušaju knjige i kojoj se čita naglas, puno bolje prolaze u školi i imaju bolji vokabular.
6. Slaganje puzzli
Biti u mogućnosti igrati se samostalno bez odraslih – razvija samopouzdanje kod djece i čini ih opuštenijima.
7. Penjanje na tobogan sa suprotne strane
‘Riskantna’ igra i aktivnosti poput penjanja na drvo ili penjanja na tobogan – dobra je za djecu. Djeca sama trebaju testirati svoje granice, trebaju biti u mogućnosti procijeniti rizik i naučiti kako savladati okruženje u kojem se nalaze. istraživači smatraju kako ‘riskantna’ igra ima evolucijsku ulogu u pripremi djece na samostalan život.
8. Igra s blatom
Još jedna vrsta igre, osjetilna igra, također je kritična za dječji razvoj. Kada djeca oblikuju glinu ili slikaju prstima – stimuliraju svoja osjetila. ‘Osjetilna iskustva’ omogućuju otvorene prilike u kojima je proces važniji od krajnjeg rezultata, odnosno kako deca koriste materijale puno je važnije od toga što s njima na kraju naprave.
9. Igra s prijateljima u pješčaniku
Paralelna igra ili vrsta igre u kojoj se djeca igraju jedna kraj druge započinje u jasličkoj dobi. Ali, čak i za stariju djecu, paralelna igra pomaže razviti kritične socijalne vještine.
10. Pomoć oko pripreme obroka
Za djecu koja uče o novoj hrani i kako je pripremiti više je vjerojatnije da će kasnije birati kvalitetniju i više hranjivu hranu.
11. Šetnja psa
Djeca koja pomažu i sudjeluju oko brige o kućnim ljubimcima, više su aktivna i manje je vjerojatno da će razviti alergije i astmu.
12. Volontiranje u azilu za životinje
Čak i djeca koja nemaju životinje kod kuće, mogu imati koristi od druženja sa životinjama. Emocionalne i psihološke prednosti mogu se otkriti kada djeca brinu o ozlijeđenim životinjama i kada pomažu brinuti o kućnim ljubimcima drugih ljudi, a da ne govorimo koliko djeca na taj način uče o ljubaznosti, pomaganju i suosjećanju.
13. Rad u vrtu
Djeca koja pomažu roditeljima u vrtu ili uče kako posaditi biljku, cvijet, voćku i povrće, imaju puno veća postignuća kasnije jer su aktivno uključeni, vježbaju nove vještine i uče nove stvari.
14. Sviranje instrumenta
Djeca koja sudjeluju u glazbenim aktivnostima – ona koja uče kako svirati neki instrument ili aktivno sudjeluju u glazbenim aktivnostima – imaju puno bolje vještine pismenosti, tvrdi jedno istraživanje.
15. Druženje s bakom i/ili djedom
Poticanje multi-generacijskih odnosa može pridonijeti mnogim važnim lekcijama za djecu. Djeca uče kako se drugi odrasli uzori u njihovom životu koji ih vole, nose sa konfliktima, stvaraju i pregovaraju oko pravila i rutina, ali i uče o obiteljskim tradicijama.
16. Sudjelovanje u društvenim projektima u lokalnoj zajednici
Kroz volontiranje, djeca postaju zahvalnija, više empatična i osjećaju se povezanije sa širom zajednicom.
17. Crtanje i kreativno izražavanje
Za djecu koja imaju problema s verbalnim izražavanjem, crtanje i kreativno izražavanje mogu biti odličan način za opuštanje i komuniciranje na drugačije načine.
18. Znanstveni projekt
Djeca su po prirodi znatiželjna i žele znati kako stvari funkcioniraju. Znanstveno proučavanje izvan učionice posebno je djelotvorno jer uči djecu znanstvenom načinu razmišljanja, a mogu biti i odličan način zabave.
19. Kostimiranje
Velika je značajnost maštovite igre ‘pretvaranja’ ili ‘fantazije’ za dječju kreativnost i vještine rješavanja problema. Kada se djeca pretvaraju da su superheroji ili razgovaraju sa svojim igračkama, ona uče o društvenim ulogama, pripremaju se za kasnije učenje u životu i procesuiraju ideje iz svijeta oko njih. Ustvari, neka istraživanja otkrila su kako djeca koja ne sudjeluju u maštovitim igrama, kasnije imaju puno više problema u školi.
20. ‘Hrvanje’ s braćom i sestrama
‘Grube’ igre braće i sestara nisu isto što i agresivnost. To su energične, slobodne, sretne vrste igre. Djeca uče vještine odlučivanja, otpuštaju stres, poboljšavaju svoju sposobnost čitanja društvenih signala i povećavaju svoje kardiovaskularno zdravlje.
21. Pospremanje i čišćenje
Kada djeca provode svoja poslijepodneva radeći domaće zadaće, često ne ostaje puno vremena za pomoć oko kućanskih poslova i drugih obaveza. Liječnica i autorica brojnih knjiga, Marty Rossman, otkrila je da je jedan od najboljih pokazatelja budućeg uspjeha djeteta upravo činjenica koliko je osoba sudjelovala u kućanskim poslovima kao dijete. Prema njoj, roditelji na taj način uče djecu o odgovornosti, doprinosu obiteljskom životu, osjećaju empatije i samostalnosti.
22. Pisanje priče
Pisanjem pjesama i priča, djeca izražavaju svoje osjećaje, proširuju svoju kreativnost, ali i vokabular i vježbaju vještine fine motorike.
23. Ljenčarenje
Jednako važno kao i igra je i ljenčarenje. Autori knjige ‘Overloaded and Underprepared: Strategies for Stronger Schools and Happy, Successful Kids’ smatraju kako sva djeca trebaju tri ključne stvari: vrijeme za igru, ljenčarenje i obiteljsko vrijeme. Ljenčarenje je vrijeme u danu kada je djeci dopušteno raditi apsolutno ništa, poput toga da se izležavaju, slušaju glazbu ili bulje u strop. Takvi trenuci dopuštaju djeci da odmore, razmišljaju i vrate u početno stanje svoja tijela i um.
24. Meditiranje
I djeca mogu imati koristi od meditacije. Istraživanja su otkrila da ‘mindfulness’ iliti ‘usredotočena svjesnost’ i meditacija mogu poboljšati ponašanje, koncentraciju i smanjiti impulzivnost.
25. Stvaranje kolaža
‘Konstruktivna igra’ – izgradnja utvrde, snjegovića, igranje glinom – uključuje igru u kojoj djeca grade nešto koristeći razne alate i materijale. Konstruktivna igra također igra važnu ulogu u razvijanju komunikacije, matematičkih i socioemocionalnih vještina, ali razvija i razmišljanje, logičko zaključivanje, rješavanje problema i kreativnost.
26. Slušanje klasične glazbe
Mnoga istraživanja otkrila su da klasična glazba poboljšava vještine slušanja i koncentracije kod djece, ali i samodisciplinu.
27. Učenje šivanja i pletenja
Šivanje, pletenje i heklanje su hobiji koji pomažu povećati vještine fine motorike, poboljšavaju koordinaciju i koncentraciju.
28. Fotografiranje
Fotografija može uvelike pomoći djeci u razvijanju identiteta, a Rudolph Arnheim u svojoj knjizi ‘Umjetnost i vizualno opažanje’ tvrdi da dijete učeći kako promatrati – aktivno odabire, obrađuje i na temelju osobnog shvaćanja i opažanja objedinjuje ono što vidi.
Također, spontano izražavanje poput fotografije ujedno je i slobodno oslobađanje mentalnih aktivnosti mišljenja, osjećaja i osobnog doživljavanja.
29. Vožnja biciklom
Djeca koja su fizički aktivna (kao i odrasli!) – imaju snažnije srce, pluća i kosti. Osim brojnih zdravstvenih koristi, aktivna djeca bolje se osjećaju fizički, ali i psihički, ali i dobro zabavljaju.
30. Slušanje priča za laku noć
Bebe, djeca i odrasli bolje spavaju kada imaju redovitu rutinu za spavanje. Djeca koja nemaju takvu rutinu, vjerojatnije će imati problema u ponašanju, biti hiperaktivna i imati emocionalnih teškoća, a što je bolje od rutine svakodnevnih priča za laku noć?
