Odluka o tome da li će dijete u vrtić/jaslice, da li će ga čuvati teta ili djed i baka svakako ovisi o specifičnim potrebama i odlikama svake pojedine obitelji
Složit će se mnogi roditelji, odluka da dijete čuvaju baka i djed je mač sa dvije oštrice. Mislimo da su djeca tu najsigurnija, no, onda je druga pomisao da su djeca za njih veliko opterećenje. Pa onda i to da nikada dovoljno ne možemo zahvaliti za njihov trud, ali i činjenicu da su bake i djedovi popustljivi i da našem djetetu dopuštaju više nego što bi mi htjeli.
Dopisnica iz inostranstva za Huffington Post, piše o sasvim drugačijem scenariju – onom u kojem bake i djedovi nisu izvor stresa, već čitava struktura na kojoj funkcioniše roditeljstvo.
U Singapuru, kaže ona, bake i djedovi su pravi oslonac za milione zaposlenih roditelja. Čak polovina djece od 18 mjeseci ima upravo njih kao primarne njegovatelje. I ne, to nije stvar dobre volje – to je dogovor. Roditelji im mjesečno daju određeni iznos novca kao znak zahvalnosti i priznanja.
Naravno, i u Singapuru ima nerviranja zbog „previše sladoleda“ ili „previše gledanja crtanih“, ali razlika je u tome što roditelji, kako ona kaže, znaju kako da očuvaju mir. Uz strpljenje (i eventualno simboličnu naknadu), moguće je utkati bake i djedove u svakodnevni ritam roditeljstva bez gubljenja živaca.
Kako to izgleda u praksi?
Popusti – malo
Singapurske mame znaju da više ruku znači manje kontrole. Doručak bez pravila, ekran umjesto tanjira? Biraju bitke. Gledaju kroz prste za sitnice kako bi imale snagu za važne granice.
Počni od malih zadataka
Ako su bake i djedovi „poseban izazov“, najbolje je krenuti s konkretnim, jednostavnim stvarima: pranje flašica, čuvanje dok dijete spava, večernje čitanje preko video poziva. Jedna njena prijateljica je dodijelila djedu zadatak – pranje zubića s unučetom. Danas djed vodi cihelu večernju rutinu i ostaje na večeri.
Ne očekuj da postanu savremeni edukatori
Nema smisla trošiti energiju da baku i djeda ubijediš u savremene načine odgoja ili “„nježno roditeljstvo“. Mala razlika u stilovima, kako kaže, ne škodi – čak može doprinijeti otpornosti djeteta.
Plati ih. Da, stvarno
Možda zvuči neobično, ali finansijska nadoknada nije znak otuđenosti – već priznanja. Kad se svi osjećaju vrijedno i viđeno (emocionalno i materijalno), lakše je fokusirati se na dijete, a ne na stare rane i borbu za dominaciju.
Novac za dnevni trošak, pokrivanje troškova goriva, izleti sa unucima – sitnice su koje mogu napraviti veliku razliku. Ponekad je najmudriji roditeljski potez da pustiš nekog drugog da drži bebu. Čak i ako to znači da će dijete pojesti sladoled prije ručka.
Za i protiv
Stručnjaci navode da djeca imaju priliku razviti dublju emocionalnu povezanost, ali i razviti osjećaj sigurnosti kroz interakciju s bakama i djedovima.
Također, bake i djedovi imaju priliku biti aktivan dio života svojih unuka, što povećava kvalitetu njihovog života zbog utjecaja na osjećaj sreće i zadovoljstva. Družeći se s bakom i djedom, dijete može saznati nešto više o temama o kojima s roditeljima ne razgovara, a tako ima priliku širiti svoje znanje.
S druge strane upozoravaju da iako mogu imati najveću volju i veselje za čuvanjem svoje unučadi, bake i djedovi često mogu osjetiti velik fizički napor i nelagodu radi brige o malenom djetetu. Naročito ako je čuvanje redovno i dugotrajno, neki bake i djedovi mogu osjećati da nemaju dovoljno vremena za vlastite aktivnosti i interese.
Zato odluka o tome da li će dijete u vrtić/jaslice, da li će ga čuvati teta ili djed i baka svakako ovisi o specifičnim potrebama i odlikama svake pojedine obitelji.
Ako se odlučite za djeda i baku svakako je važno voditi računa o pravovremenom dogovaranju i jasnom komuniciranju o očekivanjima, granicama kako bi se izbjegle nesuglasice i nesporazumi.
Nadalje, važno je asertivno komunicirati uzimajući u obzir osjećaje i potrebe druge strane. Ponekad nije na odmet razmisliti o izvoru dodatne podrške kako se primarna podrška ne bi osjećala preopterećeno te imala priliku za predah.
Posljednje, ako ste ovu vrstu podrške pokušali i nije uspjela, pokušajte nešto drugo – ponekad odabiremo iz najbolje namjere, ali normalno je da se naši početni planovi možda ne ostvare na način na koji smo zamislili. Za kraj ćemo istaknuti vrlo zanimljivu misao jedne psihologinje koja je vrijedna promišljanja: „Puno je važnije da dijete odrasta u stabilnoj i harmoničnoj obitelji pozitivnih međusobnih odnosa od toga ide li na spavanje sat vremena ranije ili kasnije, jede li slatkiše ili jabuku za desert“.
