Suha koža, svrbež i upalne promjene česti su znakovi ove hronične kožne bolesti u dječjoj dobi. Dr. Ante Mazalin za Roditelji.hr objašnjava što je pogoršava
Atopijski dermatitis najčešća je hronična kožna bolest u dječjoj dobi, a pogađa značajan broj mališana, osobito u urbanim sredinama i porodicama s atopijskom predispozicijom.
Stručnjaci objašnjavaju da je riječ je o dugotrajnom stanju kože koje se očituje kroz suhoću, svrbež i upalne promjene.
Bolest koja često počinje u najranijoj dobi
Prema riječima pedijatara, bolest se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, ali najčešće počinje u prve dvije godine života. Procjenjuje se da od atopijskog dermatitisa danas pati oko 15 do 20 posto djece predškolske i školske dobi, dok je u odraslih taj udio znatno manji.
– Veliku ulogu u obolijevanju igra obiteljska predispozicija, odnosno postojanje tzv. atopije kod članova uže porodice – ističu.
Tok bolesti je izrazito individualan.
Kod neke djece simptomi se povlače prije polaska u školu, dok kod drugih traju i kroz pubertet ili odraslu dob. Kod manjeg broja bolesnika tegobe perzistiraju dalje kroz život.
Također ističi da se bolest često pogoršava zimi, dok u toplijim mjesecima dolazi do poboljšanja. Djeca koja rano razviju atopijski dermatitis imaju i veći rizik za razvoj drugih alergijskih bolesti, što se naziva “atopijski marš”.
Kako prepoznati simptome
Glavni simptomi atopijskog dermatitisa su izrazita suhoća kože, svrbež te upalne promjene koje mogu biti crvene, vlažne ili prekrivene krastama.
Glavna obilježja atopijskog dermatitisa su uporno suha koža, svrbež te promjene u vidu jače ili slabije izraženih upaljenih crvenih, suhih, vlažnih ili krastastih područja.
Kod dojenčadi se promjene često javljaju na licu, dok se kasnije mogu proširiti na cijelo tijelo, osobito pregibe koljena, laktove, vrat i vlasište. U starije djece promjene su često lokalizirane na šakama, zapešćima i pregibima. Ako bolest traje dulje, može doći do zadebljanja kože i izraženijeg kožnog crteža, što se naziva lihenifikacija.
Alergeni i okidači: što pogoršava stanje?
Najčešći alergeni koji mogu pogoršati stanje uključuju određene namirnice poput kravljeg mlijeka, jaja, pšenice i soje, ali i inhalacijske alergene poput grinja i dlake kućnih ljubimaca.
Ali, dodaju liječnici, nikako se ne preporučuje samostalno i samoinicijativno provoditi eliminaciju određenih namirnica jer može dovesti do kalorijskog deficita i pothranjenosti djeteta.
Osim hrane, pogoršanju doprinose i okolišni faktori: prašina, suhi zrak, dim cigareta, sintetička odjeća te pregrijani prostori.
