Za pravilan razvoj nužni su prirodni minerali povrća i žitarica. Kravlje mlijeko, čak i razrijeđeno, neprilagođeno je potrebama dojenčeta. Bjelanjak dati prije cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeole. Uvoditi najviše dvije nove namirnice sedmično
Kalendar prehrane dojenčadi i male djece mora i može biti izvrstan vodič prilikom uvođenja dohrane zdravom dojenčetu, posebno u nedostatku pravih i pravovremenih informacija.
S obzirom da se kalendar koristi kao osnova u preporukama i savjetima za roditelje, preporučljivo je prije uvođenja dohrane raspitati se kod psihijatra, sve pažljivo zapisati, držati se kalendara i njenogih najvažnijih odrednica.
Stručnjaci ističu da se kod dohrane vodimo stanjem naše bebe, a u suradnji s pedijatrom. Ako dijete ne napreduje dovoljno s dohranom bi valjalo započeti prije. Ako u porodici postoje alergije onda se dohrana uvodi kasnije. Kod dojenog djeteta preporuke su isključivo dojenje do šest mjeseci.
– Do navršene prve godine života preporučuje se humano mlijeko. Ako to nije moguće onda se koristi dojenački mliječni pripravak. Kravlje mlijeko kao osnovni mliječni pripravak ne preporučuje se do 12. mjeseca. Naime, kravlje mlijeko, čak razrijeđeno i s dodatkom šećera, kako se ono nekada pripremalo bebama, potpuno je neprilagođeno potrebama dojenčeta. Kod djece kojoj se davalo kravlje mlijeko zabilježena je mnogo veća učestalost anemije, odnosno pojava sitnih tačkastih krvarenja na sluznici crijeva koje dovode do anemije. Kravlje mlijeko sadrži malo željeza, i to u obliku u kojem se teško apsorbira, a pritom ometa i uzimanje željeza iz drugih namirnica. Kako anemija može na različite načine naštetiti razvoju djeteta dojenačke dobi, preporuka je da se kravlje mlijeko kao obrok uopće ne uvodi u prehranu do desetog, odnosno 12. mjeseca života – savjetuju pedijatri.
Preporuka je maslinovo ulje
Mnoge mame smatraju da u prehranu već prvih dana treba uvesti jogurt. Istina, jogurt se smatra izvrsnom hranom za stariju dojenčad od devet, deset mjeseci jer je bogat kalcijem i bakterijama korisnim za probavni sustav. Lakše je probavljiv od mlijeka.
Pritom treba odabrati jogurt sa što većim postotkom masti jer je ona neophodna djetetu u prvoj godini života, najviše radi razvoja mozga.
Postoji dilema da li, kad je vrijeme za uvođenje kravljeg mlijeka, treba dodavati i vodu, te koje mlijeko treba kupovati.
– Mlijeko ne treba rijediti s vodom. Djetetu treba davati punomasno mlijeko, najbolje s 3,2 ili 3,5 posto mliječne masti. Obrano kravlje mlijeko ne bi trebalo koristiti do kraja treće godine. Važno jespomenuti da se dojenoj djeci kašice mogu spravljati uz dodatak izdojenog majčinog mlijeka. Dojenče će radije prihvatiti novu namirnicu ukoliko dodamo njemu poznato humano mlijeko – navode.
Pažljivo sa soli
Svi već uglavnom znaju da je preporučeno izbjegavati šećer i sol u prvoj godini života. No, mnoge mame misle da nezasoljenu hranu bebe neće jesti! Kada početi soliti hranu?
Uloga soli, tj. natrijklorida je održavanje tekućine u tijelu, što znači da sol pomaže funkciji probavnog i živčanog sustava. No valja znati da bebini bubrezi ne funkcioniraju kao bubrezi odraslog čovjeka. Izlučivanjem prekomjerne soli bubrezi bi se preopteretili. Za bebine organe dovoljni su prirodni minerali povrća i žitarica. Preporuka gornje granice soli za dijete od jedne do treće godine iznosi jedan gram, a odraslog čovjeka do 5 grama dnevno. Slikovito rečeno, jedan slani perec sadrži oko dva grama soli, dok pet grama otprilike daju tri prstohvata soli. Djetetu do godinu dana uopće ne treba soliti hranu. Smatra se da nepotrebnim dodavanjem soli razvijamo sklonost visokom krvnom tlaku, dijabetesu i srčanim oboljenjima u odrasloj dobi.
Kad je riječ o masnoćama u pripremama dojenačke hrane, preporučuju se biljne namirnice bogate nezasićenim masnim kiselinama.
Riječ je o hladnim prešanim biljnim uljima, s naglaskom na maslinovo ulje. Čim se u prehranu uvede povrće, od petog ili šestog mjeseca bebina života, u povrtne kašice dodaje se jedna žličica maslinovog ulja. Maslac također dolazi u obzir, ali preporuka je maslinovo ulje.
Ne žurite sa glutenom
Sa glutenom, odnosno brašnom isto treba pažljivo. S obzirom na žitarice sa i bez glutena, preporuka je dijete do šestog mjeseca hraniti žitaricama bez glutena. Tu spadaju proso, rižine pahuljice, heljda, amaranth, kukuruz. Nakon šestog mjeseca uvode se žitarice s glutenom, dakle proizvodi od pšeničnog brašna, ječam. Tada se mogu početi davati dječji keksi. Svaku žitaricu je potrebno uvoditi u malim količinama i pratiti konzistenciju stolice, njezin miris, potom ima li kakvih pojava na koži ili dišnih poteškoća.
Na pitanje kojom brzinom valja uvoditi nove namirnice, odnosno s čim početi.
Stručnjaci odgovaraju:
– Nije bitno da li početi prije s voćem ili povrćem. U našem podneblju se obično počinje s voćem jer se smatra da će dijete prije prihvatiti slatkaste okuse nego trpke poput okusa povrća. Naime, dijete rođenjem ima razvijen okus slatkoga, dok ga na ostale okuse učimo. Namirnice treba uvoditi jednu po jednu, u razmaku od nekoliko dana da bismo vidjeli kako ih dijete podnosi. Obično se najprije počinju davati voćni sokovi pa kašice, voćne i povrtne, zatim žitarice na mlijeku, meso i riba. Sa citrusnim voćem i orašastim plodovima, plavom ribom te kravljim mlijekom treba započeti nakon prve godine života.
Napominju i da je povrće kalorijski manje bogato u usporedbi s voćem, ali sadrži puno minerala, vitamina, vode i vlaknastih tvari i vrlo je važno za pravilnu i redovitu probavu.
Zato, povrće uvodimo u petom mjesecu starosti, povećavajući količine dok u potpunosti ne zamijenimo jedan mliječni obrok.
Kad meso i riba?
Žitarice, koje su glavni izvor ugljikohidrata, vitamina B-kompleksa te biljnih bjelančevina koristimo najviše zbog njihove energetske vrijednosti, kada mliječni obrok više nije dovoljan za osjećaj sitosti. Žitarice s voćem ponudimo tokom jutra, a u dodatku s mlijekom za večernji obrok.
Kako je meso neizostavan sastaojak svih naših trpeza, a kao i riba važan izvor željeza, bjelančevina životinjskog podrijetla i vitamina B-kompleksa,m uvodimo ih nakon šestog mjeseca. U bebin jelovnik najprije uvodimo mlado bijelo meso, pileće i pureće, zatim janjetinu, a nakon devetog mjeseca mladu teletinu.
S jajetom je situacija nešto drugačija. Tvrdo kuhani žumanjak daje se nakon devetog mjeseca, najprije jednu četvrtinu.
Bjelanjak se zbog opasnosti od razvoja alergija djeci daje neposredno prije navršene godine dana. Važno je reći da se bjelanjak djetetu mora ponuditi prije cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole, u vrijeme djetetovog prvog rođendana, a s obzirom na bjelančevine jaja u sastavu cjepiva. Jaje se počinje davati u malim količinama, najprije kao dodatak povrću. Kasnije, cijeli tvrdo kuhani žumanjak može poslužiti kao zamjena za meso.
Mnogi roditelji se s pravom boje alergija na razne namirnice, pa su zabrinuti kako će ih prepoznati, kako reagirati.
Kako prepoznati alergije?
Alergije se razvijaju vrlo brzo, često i nakon pet do deset minuta od konzumiranja hrane, ovisno o količini alergena. Alergija se može očitovati na koži, u probavnom i dišnom sustavu. Tako se kao simptomi alergije na hranu na koži javljaju atopijski dermatitis i urtikarija, na sluznici u usnoj šupljini oteklina ili svrbež. Može se javiti kašalj i otežano disanje, te grčevi, proljev i povraćanje. Upravo se zato savjetuje postepeni unos novih namirnica, i to najviše dvije namirnice u jednoj sedmici.
Za kraj i pitanje koje je gotovo i najčešće – što je djeci najbolje davati za piti: čajeve, sokove ili ih učiti da piju čistu vodu?
– Vodu! I to prokuhanu do prve godine života.
