fbpx
//

ISLAND: KAKO JE DRŽAVA RIJEŠILA PROBLEME OVISNOSTI KOD MLADIH?

Ideja je bila da se različitim vrstama aktivnosti kod mladih izazovu pozitivne promjene hemije u mozgu, kao zdrava alternativa stimulisanim promejnama koje podstiču zavisnost

U priči o zloupotrebi alkohola i droga među mladima Island ima posebno mjesto. Ova zemlja dugo važi za primjer kako iskorijeniti ove supstance u školama.

Naime, u poslednjih dvadesetak godina na Islandu je drastično smanjeno konzumiranje alkohola, droga i cigareta kod mladih nakon što su uvedene sistemske mjere brige.

U anketama iz 1998. čak 42 odsto 15-godišnjaka i 16-godišnjaka iz Irske navodilo je da su u prethodnom mjesecu bar jednom bili pijani. To je upalilo alarme. I krenulo se u akciju.

Koliko su djelotvorne bile mjere vlade najbolje pokazuje činjenica da je u 2016. taj procenat spao na samo pet odsto. Broj korisnika marihuane ovog uzrasta smanjio se sa 17 na sedam odsto, a broj pušača sa 23 na samo tri.

Kako im je to uspjelo?

Sve je počelo kad je Inga Dora Sigfusdottir, istraživačica sa Univerziteta na Islandu, saznala za aktivnosti američkog profesora psihologije Harveya Milkman.

On je početkom devedesetih u svojoj doktorskoj disertaciji došao do zaključka da je odavanje porocima kod mladih posljedica pokušaja da se izbore sa stresom.

Nakon objavljivanja te disertacije, profesora je angažovao Nacionalni institut za bolesti zavisnosti od droga u SAD da kao jedan od istraživača pomogne u sistemskom rješavanju problema zavisnosti dobijanjem odgovora na sljedeća pitanja:

Zašto mladi počinju sa upotrebom droga?

Zašto nastavljaju da ih koriste?

Kada mladi dolaze do stadijuma da postaju zavisni od droga?

Kada prestaju da koriste droge?

Kada se ponovo vraćaju drogama?

Milionski grant

Rezultati ovog istraživanja doveli su do državnog granta od preko milion dolara, a tim novcem je 1992. finasiran projekat „Samo-otkrivanje“, koji je za osnovu imao potencijalno rješenje problema zavisnosti.

Istraživanje je pokazalo da razlozi za nastavak korištenja supstanci koje vode u zavisnost imaju veze sa hemijskim promjenama u mozgu koji generišu ove supstance. Zavisnost se razvija upravo željom za ponavljam tih promjena u mozgu.

Ideja za projekat „Samo-otkrivanje“ je bila – kako prirodnim putem da mladi proizvedu pozitivne promjene u mozgu (bez korištenja stimulansa), i kako oko ove ideje stvoriti društveni pokret.

Kreirani program liječenja je bio namijenjen mladima koji ispoljavaju različite vrste zavisnosti.

Mladima koji su pristupali programu nije rečeno da se radi o vrsti liječenja od zavisnosti, već je predstavljen kao program edukacije gdje mogu da nauče ono što ih interesuje – muzika, ples, umjetnost…

Ideja je bila da se različitim vrstama aktivnosti kod mladih izazovu pozitivne promjene hemije u mozgu, kao zdrava alternativa stimulisanim promejnama koje podstiču zavisnost.

Paraleleno sa ovim programom edukacije, mladi su išli na treninge iz oblasti usvajanja pozitivnih životnih vještina, sa fokusom na unaprijeđenje načina razmišljanja o sebi i svom životu, kao i o načinima unaprijeđenja odnosa sa drugim osobama.

I tu dolazimo do islandske naučnice koja je, inspirisana Milkmanom, pokrenula pravu revoluciju.

Šta razdvaja djecu?

Na osnovu njene inicijative, 1992, 1995. i 1997. su urađena istraživanja odnosa mladih (14-16 godina) prema alkoholu, drogama i pušenjem – što je pokazalo prethodno pomenute tadašnje alarmantne podatke o ponašanju tinejdžera, ali je pokazalo i još nekoliko faktora koji razdvajaju djecu koja su postala zavisna od onih koja nisu:

Učešće u organizovanim aktivnostima, naročito sportskim – tri do četiri puta nedeljno.

Ukupno vrijeme provedeno s roditeljima.

Osjećaj učenika da se o njima vodi računa u školama.

Ne ostajanje van kuće u kasnim večernjim satima.

U to vrijeme i na Islandu i u SAD bilo je aktuelnih programa edukacije iz oblasti spriječavanja bolesti zavisnosti za mlade, ali se ispostavilo da ti programi nemaju efekta.

Inga i profesor Milkman su htjeli da pokušaju da pokrenu program, ali sa drugačijim pristupom…

Gradonačelnik Rejkjavika se zainteresovao za projekat i lobiranjem je doprinio kreiranju Nacionalnog plana za poboljšanje života mladih, pod nazivom „Omladina na Islandu“.

Nacionalni plan za mlade

Nacionalni plan je kreiran na osnovu podataka iz pomenutog istraživanja i rezultata rada profesora Milkmana.

Nakon donošenja nacionalnog plana krenulo se u njegovu implementaciju. Karakteristike ovog plana su sljedeće:

Nacionalni plan nije vodila država, već je upravljanje programima proslijeđeno gradovima i naseljima (decentralizacija upravljanja).

Veoma brzo su promijenjeni određeni zakoni. Postalo je nelegalno kupovati cigarete ispod 18 godina i alkohol ispod 20 godina.

Zakonom je zabranjen boravak dijece između 13 i 16 godina napolju zimi do 22 sata i ljeti poslije ponoći, pišu na sajtu mosaicscinece.com.

Veza između roditelja i škola je zakonski osnažena kreiranjem organizacija roditelja u svakoj školi.

Država je značajno povećala finasiranje različtih vrsta rekreativnih aktivnosti, sa ciljem kreiranja organizovanog pristupa pozitivnim aktivnostima djece, umjesto ulaska u različite vrste zavisnosti. Ova finansiranja uključuju i pomoć siromašnima koji dobijaju posebna sredstva za finasiranje aktivnosti djece.

Nacionalna organizacija roditelja „Kuća i škola“ decentralizovano vodi brigu o samim roditeljima djece – kreiranjem i provođenjem edukativnih programa za roditelje, i potpisivanjem različitih vrsta ugovora sa roditeljima koji imaju za cilj osnaživanje veze između roditelja i djece. Fokus ovih programa jeste osnaživanje autoriteta roditelja kod dece.

Kao rezultat ovog programa, u periodu od 1997. do 2012, u uzrastu mladih od 15 i 16 godina procenat djece koja često ili skoro uvijek provode vikende sa roditeljima se duplirao – sa 23 odsto 1997. na 46 odsto 2012. Procenat djece iz ove starosne grupe koja provode svoje vrijeme na sportskim aktivnostima bar četiri puta nedeljno se povećao sa 24 odsto 1997. na 42 odsto 2012.

Sistemska prevencija

Ovaj primjer uvođenja sistemske prevencije u obrazovanje mladih pokazuje da kada se smisleno povećaju faktori zaštite mladih (uz efikasnu edukaciju roditelja), faktori rizika povećanja bolesti zavisnosti kod mladih se smanjuju.

Pritom, kako piše, grapevine.is, tinejdžeri danas na Islandu piju manje, ali svako treće dijete u 9. razredu je konzumiralo alkohol, a postoje dokazi da problem ponovo raste. Istovremeno, budžet za prevenciju konzumiranja alkohola sada je 15 odsto manji nego prije nekoliko godina.

Broj restorana koji prodaju alkohol danas je ogroman. Kupovina alkohola putem interneta postala je realnost i svi ovi faktori uveliko povećavaju dostupnost.

Arsel Arnarson, profesor na Pedagoškom fakultetu na Univerzitetu Islanda i menadžer Islandskog istraživanja mladih, kaže da, iako je ranije postignut veliki uspeh, ne treba se opuštati.

– Tinejdžeri su beskrajne mete proizvođača alkohola i tužno je ako ćemo žrtvovati veliki uspjeh koji je postignut“ – kaže Arsel.

Prethodna priča

INTERNET U FUNKCIJI UČENJA – STANJE U BH ŠKOLAMA

Naredna priča

LEGENDARNE ŽENE: PET HRABRIH MAJKI BEZ KOJIH SVIJET NE BI BIO ISTI

Najnovije iz Pozitivno roditeljstvo

-->