Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, u okviru redovnih djelatnosti, godinama provodi skrining vida kod učenika osnovnih škola na području ZDK kao jedan od načina ranog otkrivanja poremećaja vida kod djece.
– Za uočena odstupanja od uobičajenih vrijednosti kod djece roditeljima se, posredstvom škole, dostavljaju uputnice/preporuke da dijete odvedu na detaljniji oftalmološki pregled. Nakon tih pregleda, škola dostavlja povratnu informaciju Službi za školsku higijenu. Taj skrining od izuzetnog je značaja jer omogućava da se na vrijeme uoče problemi s vidom i spriječe dodatne komplikacije – kazao je načelnik Službe Nino Hasanica.
Prema podacima INZ-a, za posljednjih šest godina pregledano je 47.026 učenika određenog školskog uzrasta, a 3.538 (sedam i po posto) je upućeno na dodatne pretrage i pregled stručnjaka. I godišnji prosjek “generacije” ukazuje da, otprilike, svaki četrnaesti pregledani školarac ima problem s vidom koji treba rješavati na vrijeme.
– Molimo roditelje da, ako dobiju navedenu uputnicu/preporuku, odvedu dijete u ambulantu opće ili porodične medicine ili kod oftalmologa da bi se na vrijeme mogle spriječiti eventualne komplikacije. Oči su naši prozori u svijet. Vid je jedan od naših puteva između unutrašnjeg i vanjskog. Čuvajmo taj put kod djece i pomozimo im u tome. Potrebno je i sistemski raditi na prevenciji hroničnih bolesti odnosno promjeni štetnih životnih navika koje su jedan od osnovnih uzroka pojave i razvoja tih bolesti. Posebno je važno razvijati snažnu socijalnu osjetljivost prema osobama oštećenog vida i razviti društvo u kojem će te osobe moći normalno funkcionirati i zadovoljiti svoje životne potrebe – ističe Hasanica.
Kako svjetska statitika pokazuje, oko 285 miliona ljudi u svijetu je slijepo ili slabovido. Od toga je 39 miliona slijepih osoba, a 246 miliona ima umjerena ili ozbiljna oštećenja vida. Čak 90 posto oštećenja vida posljedica je hroničnih bolesti oka. Procjenjuje se da je 19 miliona djece u svijetu slabovido, a 1,4 miliona djece imalo bi korist od pravovremene rehabilitacije vida. Oko 82 posto osoba oštećenog vida stariji su od 50 godina.
Redovnim provjerama vida moguće je, već u najranijim fazama, prepoznati i spriječiti neželjene posljedice. Ako niste imali smetnji s vidom tokom mladosti, prvi kompletan oftalmološki pregled vida treba obaviti oko 40. godine života.
Osim vidne oštrine, pregled treba uključivati kontrolu očnog tlaka i detaljnu kontrolu očne pozadine (očnog dna). Samim pregledom očne pozadine mogu se otkriti razne očne bolesti, ali čak i stanja poput dijabetesa i povišenog krvnog tlaka. Pregled treba ponavljati svake dvije godine ili po preporuci oftalmologa.
Cilj obilježavanja Svjetskog dana vida je podizanje javne svijesti o sljepoći i oštećenju vida kao glavnim javno-zdravstvenim problemima, utjecati na vlasti da bi što više sudjelovali u određivanju sredstava za nacionalne programe prevencije sljepoće i educirali stanovništvo o mogućnostima prevencije sljepoće.
– Ovim se danom želi djelovati na širu javnost, na porodice oboljelih, na sve kojima je potreban pregled vida, na sve koji su oboljeli od dijabetesa i drugih bolesti da bi se ukazalo na činjenicu da zdravlje očiju zahtijeva svačiju pozornost – navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije 80 posto svih oštećenja vida moguće je prevenirati ili izliječiti, a strategije prevencije oštećenja vida i sljepoće među najjeftinijim su ulaganjima u zdravstvenoj zaštiti.
Svjetski dan vida obilježava se svake godine, drugog četvrtka u oktobru, radi podizanja svijesti o važnosti očuvanja dobrog vida, prevenciji i pravovremenoj korekciji eventualnih problema sa vidom.
Oči i zdrav vid dio su našeg zdravlja. Oko je najvažnije ljudsko čulo putem kojeg primamo 90 posto svih informacija iz okoline, naša „kamera“ koja nam omogućuje svjesnu percepciju svjetla, vid, razlikovanje boja, percepciju dubine. Uslijed raznih oštećenja strukture oka ili vidnih puteva dolazi do razvoja poremećaja vida.
Vodeći poremećaji vida su kratkovidnost, dalekovidnost, astigmatizam te dobna dalekovidnost dok su katarakte vodeći uzrok sljepoće u srednje i niže razvijenim državama.
Iskustva stručnjaka iz ZDK pokazuju da su, obzirom na učestalost tog problema i znatne socijalne implikacije (posebno kod težih oštećenja vida i sljepoće), potrebni sistemski programi na svim nivoima prevencije (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj).
(FENA, Kidsinfo.ba)
