Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da skoro dvije trećine stanovnika Bosne i Hercegovine ima problem s viškom kilograma, tačnije da u našoj zemlji ima čak 62,9% debelih ljudi. U svemu tome je, kako za Kidsinfo.ba otkriva nutricionistkinja Amela Ivković O’Reilly, posebno zabrinjavajuća činjenica da je sve više pretile djece.
Istraživanja koja su posljednjih godina sporovedena u nekim bh. školama, ali i sistematski pregledi, pokazali su da su neadekvatna ishrana, predugo sjedenje za kompjuterom i nedostatak fizičke aktivnosti glavni uzročnici sve većeg broja učenika u našoj zemlji kod kojih su ustanovljeni problemi s prekomjernom težinom. Brza, pržena i masna hrana, sendviči, slatkiši, gazirana pića, neredovni obroci i slaba fizička aktivnost uzroci su sve češće gojaznosti djece kod nas – objašnjava Amela i dodaje da pretilost u dječjoj dobi ima uticaj na morbiditet i mortalitet kod odraslih osoba neovisno o tjelesnoj masi, stoga je razumljivo da bi se protiv nje trebali početi boriti već u djetinjstvu.
Obzirom na činjenicu da period izolacije zbog širenja korona virusa podrazumijeva smanjenje fizičke aktivnosti djece i eventualno povećanje vremena koje provode pred ekranima pametnih uređaja, Amela savjetuje šta bi djeca trebala jesti kako bi se izbjeglo ispunjenje i trećeg faktora, nezdrave ishrane, koji može dovesti do povećanje tjelesne težine.
Većina roditelja tvrdi da djecu hrane zdravo. Nažalost, izraz “zdravo” se zloupotrebljava možda i više nego bilo koji drugi. Potrebno je zastati i preispitati neke opšteprihvaćene tvrdnje i smjernice. Previše smo se prepustili struji i slijepo vjerujemo u informacije koje dobivamo putem medija, a zaboravili smo tradicionalne mudrosti koje su se generacijama čuvale i prenosile. Mnoge tradicionalne namirnice, neophodne za pravilan rast i razvoj djece, neopravdano se smatraju nezdravima. Možda se sjećamo neke hrane iz djetinjstva, koju su nam pripremale naše bake ili nane, a koja je odavno isčezla iz naših kuhinja dok kao zamjenu imamo pahuljice, sojino mlijeko, margarin, industrijske paštete, supe iz vrećice i nutelu – objašnjava ona.
Amela ističe da je industrijska hrana prepuna toksičnih i štetnih sastojaka.
Bojimo se masnoća, holesterola, mesa, jaja, morskih plodova, punomasnih mliječnih proizvoda, orašastih plodova i svega onoga što je priroda dizajnirala kao ljudsku hranu, a ne bojimo se djeci dati hrenovku u tijestu, čips, keks i gumene bombone. Ne treba se onda čuditi što je sve više raznih bolesti, što djeca pate od alergija, astme, atopijskog dermatitisa, iskrivljenih zuba, poremećaja ponašanja, crijevnih bolesti, debljine, pa čak i autoimunih bolesti i dijabetesa već u ranoj dobi. Svako četvrto dijete u BiH je pretilno! Kako će djeca rasti i pravilno se razvijati, ako ih pravilno ne hranimo? Zar će potrebne nutrijente dobiti iz čokolina, nutele ili pereca – kaže ona.
Amela objašnjava da je izuzetno bitno i koje slatkiše biramo za svoje mališane.
Djecu ne treba previše navikavati na slatki okus jer se u mladoj dobi lako stvara ovisnost tj. pretjerana potreba za šećerom i škrobom, što dovodi do mnogih problema kasnije u životu. Svakako će domaći kolač, pripremljen od pravih zdravih sastojaka, biti bolji izbor od kupovnih slatkiša koji su nutritivno siromašni, a prepuni hemijskih aditiva. Za zaslađivanje se može koristiti med, biljka stevija i suho voće. Trebali bismo izbaciti kupovne slatkiše, keks i grickalice, a umjesto toga djeci ponuditi bademe, orahe, lješnjake, propržene sjemenke i voće. Prestanite kupovati sokove i naučite djecu da, kada su žedna, piju vodu – dodaje Amela i objašnjava da djeca zdrave navike u ishrani usvajaju od svojih roditelja.
Ukoliko imate dilemu o tome šta zdrava ishrana podrazumijeva, u nastavku vam donosimo Ameline preporuku šta da djeci, ali i sebi, spremate za doručak, ručak, večeru i užinu.
Doručak: zobena kaša, smoothie od svježeg voća (voće pomiješano sa jogurtom i sjemenkama bez dodatka šećera), kuhano jaje s integralnim hljebom, ražev tost sa sjeckanom bananom ili džem bez šećera i puter od badema.
Ručak: sendvič od integralnog hljeba s ukusnim punjenjem (tunjevina, jaja, sir, humus, salata), čorbice, omlet ili salate.
Večera: svježa riba, meso, grah ili leća s puno svježeg povrća, integralne špagete sa svježim sosom od paradajza, luka, tikvica i sira, rižoto s gljivama.
Zdrave grickalice: svježe voće, integralni tost s maslacem od badema ili tahini, sjemenke tikve, štapići mrkve s humusom.
(Kidsinfo.ba, Milica Brčkalo)
