Britanski regulator plodnosti potvrdio je rođenje prvih beba u Velikoj Britaniji koje su stvorene eksperimentalnom tehnikom koja kombinuje DNK troje ljudi, kako bi se spriječilo da djeca naslijede rijetke genetske bolesti
Uprava za ljudsku oplodnju i embriologiju saopćila je da je manje od pet beba rođeno na ovaj način u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali nije dalo više detalja kako bi zaštitili identitet porodica. Ovu vijest je prvi objavio list Guardian.
Ujedinjeno Kraljevstvo je postalo prva zemlja koja je usvojila zakon koji reguliše metode kako bi se spriječilo da žene s neispravnim mitohondrijama – izvorom energije u ćeliji – prenesu defekte na svoje bebe. Prva beba na svijetu rođena ovom tehnikom prijavljena je u SAD-u 2016. godine.
Genetski defekti mogu dovesti do bolesti kao što su mišićna distrofija, epilepsija, srčani problemi i intelektualni nedostaci. Otprilike jedno od 200 djece u Britaniji rođeno je s mitohondrijskim poremećajem. Do danas su 32 pacijenta odobrena za takav tretman.
Za ženu sa neispravnim mitohondrijama, naučnici uzimaju genetski materijal iz njene jajne ćelije ili embriona, koji se zatim prenosi u jajnu stanicu donora ili embrion koji još uvek ima zdrave mitohondrije, ali mu je uklonjen ostatak ključnog DNK.
Oplođeni embrion se zatim prenosi u matericu majke. Genetski materijal iz donirane jajne ćelije čini manje od 1% djeteta stvorenog ovom tehnikom.
– Liječenje doniranja mitohondrija nudi porodicama s teškom nasljednom mitohondrijskom bolešću mogućnost zdravog djeteta – navodi se u saopćenju britanskog regulatora za plodnost.
Agencija je saopćila da su još “rani dani”, ali se nada da će uključeni naučnici sa Univerziteta Newcastle uskoro objaviti detalje liječenja.
Britanija zahtijeva da svaka žena koja je podvrgnuta liječenju dobije odobrenje od Uprave za ljudsku oplodnju i embriologiju. Regulator kaže da porodice ne moraju imati druge dostupne opcije za izbjegavanje prenošenja genetske bolesti da bi bile kvalifikovane.
Mnogi kritičari se protive tehnikama umjetne reprodukcije, tvrdeći da postoje drugi načini na koje ljudi mogu izbjeći prenošenje bolesti na svoju djecu, kao što su donacija jajnih ćelija ili skrining testovi, te da eksperimentalne metode još nisu dokazano sigurne.
Drugi upozoravaju da bi prilagođavanje genetskog koda na ovaj način moglo biti klizav teren koji bi na kraju mogao dovesti do dizajnerskih beba za roditelje koji ne samo da žele izbjeći nasljedne bolesti već i da imaju višu, jaču, pametniju ili bolje izgledaju djecu.
Robin Lovell-Badge, stručnjak za matične ćelije na Institutu Francis Crick, biomedicinskom istraživačkom centru u Londonu, rekao je da bi bilo ključno pratiti budući razvoj beba.
“Biće zanimljivo znati koliko je tehnika (donacije mitohondrija) funkcionisala na praktičnom nivou, da li su bebe slobodne od mitohondrijske bolesti i postoji li rizik da razviju probleme kasnije u životu”, rekao je u izjavi.
Naučnici u Evropi objavili su istraživanje ranije ove godine koje je pokazalo da se u nekim slučajevima mali broj abnormalnih mitohondrija koji se neizbježno prenose iz jajne stanice majke u jajnu stanicu donora može razmnožavati kada je beba u maternici, što bi u konačnici moglo dovesti do genetske bolesti .
Lovell-Badge je rekao da razlozi za takve probleme još nisu shvaćeni i da će istraživači morati razviti metode za smanjenje rizika.
Prethodno istraživanje koje je procjenjivalo drugu tehniku stvaranja beba od tri osobe, uključujući donora jajnih ćelija, pokazalo je da su godinama kasnije djeca bila dobro kao tinejdžeri, bez znakova neuobičajenih zdravstvenih problema i dobrih ocjena u školi.
Doktori u SAD-u su prvi objavili prvu bebu na svijetu koja je koristila tehniku doniranja mitohondrija, nakon što je tretman obavljen u Meksiku.
Istraživanje MDT-ja, koje je također poznato kao mitohondrijska nadomjesna terapija (MRT), započeli su liječnici Centra za plodnost u Newcastleu.
Rad je imao cilj pomoći ženama s mutiranim mitohondrijima da imaju bebe bez rizika od prenošenja genetskih poremećaja. Ljudi nasljeđuju sve svoje mitohondrije od svoje majke, tako da štetne mutacije u “baterijama” mogu utjecati na svu djecu koju žena ima.
Za pogođene žene prirodno začeće često je rizik. Naime, neka se djeca mogu roditi zdrava jer nasljeđuju samo mali dio mutiranih mitohondrija, ali druga mogu naslijediti daleko više i razviti teške, progresivne i često smrtonosne bolesti. Otprilike jedna od 6000 beba ima mitohondrijske poremećaje, objašnjavaju stručnjaci.
– Razlog zbog kojeg se obrat vidi u stanicama neke djece rođene nakon MRT procedura, ali ne i kod druge, nije u potpunosti shvaćen – izjavio je Dagan Wells, profesor reproduktivne genetike na Sveučilištu u Oxfordu, koji je sudjelovao u spomenutom istraživanju.
