Istraživanja pokazuju da sve više mladih, učenika čak i u osnovnim, a zatim u srednjim školama i studenata osjeća stres, usamljenost, zavist ili nižu razinu samopouzdanja zbog sadržaja na društvenim mrežama
Kad govorimo o uticaju medijskih sadržaja, roditelje najviše brinu o nasilju na društvenim mrežama, seksualiziranim sadržajima i uticaju na mentalno zdravlje.
Djeca su također zabrinuta zbog nasilja, uticaja na njihovo mentalno zdravlje i zbog mogućnost stvaranja ovisnosti o internetu.
I da priznamo, većina mladih i djece na društvenim mrežama provodi više od tri sata na dan. Osim, ako ste kao roditelj uspjeli i već razgraničili, da ne kažemo ograničili vrijeme.
Društvene mreže dizajnirane su tako da potiču prekomjernu upotrebu
Nije tajna da su platforme društvenih medija namjerno osmišljene kako bi zadržale pažnju korisnika što je duže moguće.
Nije ni tajna da se u tom procesu koriste i naša psiha, ranjivost, potreba za dobivanjem potvrde od okoline kao i strah od odbijanja.
Prekomjerno scrollanje po društvenim mrežama može dovesti do razvijanja osjećaja zavisti, osjećaja da nismo dovoljno dobri te manjeg zadovoljstva vlastitim životom. Neka istraživanja dovela su u vezu prekomjerno scrollanje po društvenim mrežama sa simptomima poremećaja hiperaktivnosti i manjka pažnje, depresije, tjeskobe i nedostatka sna.
Zato su vlasti mnogih zemalja, uz pomoć sociologa i psihologa već izrazile zabrinutost da djeca i mladi danas provode previše vremena u interakciji sa svojim telefonima i propuštaju druga važna društvena iskustva te ne razvijaju socijalne vještine.
Povećanje osjećaja usamljenosti
Osjećaji potaknuti ‘lajkom’ mogu privremeno ublažiti osjećaj usamljenosti. Ali, ne mogu u potpunosti zamijeniti druženje.
Kad adolescenti koji se osjećaju usamljenima izvan mreže, koriste društvene medije kako bi nadoknadili manje razvijene društvene vještine, dugoročno se mogu osjećati još usamljenije.
Značajni odnosi koje gradimo licem u lice, kroz verbalnu i neverbalnu komunikaciju, dubok su i trajan izvor osobnog zadovoljstva i sreće.
Emotikon ili ‘LOL’ mogu izazvati površne osjećaje povezanosti, ali komunikacija licem u lice gradi snažnije veze kroz govor tijela, dodir i izraze lica, zajedno s tumačenjem osjećaja kroz ton glasa i važne nijanse u komunikaciji. Sve to često se gubi ili nije moguće u digitalnom svijetu.
Adolescenti često različite aplikacije i mreže koriste za komunikaciju s prijateljima i poznanicima s kojima se i inače poznaju. Umjereno korištenje društvenim mreža koje omogućuje adolescentima da ostanu u kontaktu s prijateljima, kolegama iz razreda i rođacima može potencijalno utjecati i na poboljšanje tih odnosa u kontaktima uživo.
Situacija može postati problematična ako online komunikacija preuzme primat ili u slučaju kada se na društvenim mrežama pretjeruje s pasivnim pregledavanjem sadržaja.
Lajk ili emotikon ne mogu biti zamjena za kvalitetnu komunikaciju , a mnogim se mladima može činiti i da su lajkovi javni sistem vrijednovanjazbog kojega se neki tinejdžeri mogu osjećati osuđivano ili isključeno.
Nasilje na mrežama
Nesigurnosti koje muče adolescente mogu pogoršati situacije koje se mogu dogoditi s vršnjacima na društvenim mrežama.
Povrđujuće riječi i fotografije na društvenim mrežama i drugim servisima mogu dovesti do teških i opipljivih posljedica.
Istraživanja pokazuju da je veća vjerovatnost da će žrtve nasilja na mrežama koristiti alkohol i droge te izostajati iz škole nego drugi učenici.
Također, veća je vjerovatnost od lošijih ocjena, niskog samopoštovanja i zdravstvenih problema.
U ekstremnim situacijama, internetsko nasilje može dovesti do problema s mentalnim zdravljem i ozbiljnih posljedica.
Izgradnja zdravih navika
Izgradnja zdravih navika u korištenju društvenih medija ključna je za izbjegavanje potencijalnih rizika za mentalno zdravlje.
Korištenje bi trebalo biti umjereno i uravnoteženo s druženjem uživo s porodicom, prijateljima.
Odluka o tome koliko je previše ovisi o dobi pojedinca, karakternim osobinama i kulturi u kojoj živi.
Međutim, uticaji sadržaja s kojima se adolescenti susreću i aktivnosti u kojima sudjeluju na internetu važniji su od stvarnog vremena provedenog na internetu.
Umjesto korištenja društvenih medija samo za objavljivanje sadržaja i pasivno pregledavanje koje ih može navesti na uporedbu, možda bi bilo korisnije koristiti ih za jačanje bliskih odnosa s prijateljima putem komentara i slanja poruka.
Razvoj kritičkog razmišljanja
U vremenu kada smo svi izloženi nevjerovatnoj količini informacija i različitih sadržaja na društvenim mrežama, više nego ikada, važno je s djecom i mladima raditi na razvoju kritičkog mišljenja. Važno je da djeca i mladi znaju da sve što vide nije realnost niti je nužno tačno ili vrijedno njihove pažnje i da si postavljaju pitanja kao što su – je li ovo tačno, kako mogu provjeriti ovu informaciju, zašto gledam ovaj sadržaj ili pratim ovu influencericu ili ovog influencera i kako to utječe na mene, je su li proizvodi i usluge koje netko promovira zapravo plaćena reklama i tako dalje.
Slušajte tinejdžere
Dok odrasli s pravom brinu o posljedicama prekomjerne upotrebe društvenih medija, adolescenti imaju pravo da se njihov glas čuje u stvarima koje ih se tiču. Ipak, rijetko ih se konzultira u ovim raspravama.
Vlastita mišljenja i iskustva tinejdžera važni su za usmjeravanje politika i praksi u nastajanju. Mladi ljudi često imaju više znanja o tim tehnologijama i odrastaju su s njima kao glavnim oblikom komunikacije, zabave i informacija. Upravo zato, od njih možemo doznati korisne informacije koje odraslima mogu pomoći u kreiranju sadržaja koji će mladima pomoći da sigurnije plove kroz svijet društvenih medija.
Uloga privatnog sektora
Kao pokretači revolucije društvenih medija, tehnološke tvrtke i dizajneri trebali bi ponuditi niz alata prilagođenih korisniku koji roditeljima pomažu u stvaranju okruženja primjerenih dobi njihove djece.
Također bi mogli promijeniti dizajn kako bi stvorili okruženje koje je pogodno za smislenije razgovore i manje besciljnog pregledavanja i lajkanja. Iako bi mogao biti protivan njihovim financijskim poticajima, društveno odgovoran dizajn usklađen s etičkim principima uvelike bi pomogao tinejdžerima da steknu zdravije navike kad je riječ o društvenim mrežama.
