Ljetni raspust za većinu tinejdžera znači više slobode, kasnije odlaske na spavanje, duža druženja i mnogo vremena provedenog napolju.
Parkovi, sportski tereni, bazeni, rijeke, koncerti i večernji izlasci postaju dio svakodnevice. Međutim, uz visoke temperature koje posljednjih godina sve češće prelaze 35, pa i 40 stepeni Celzijusa, stručnjaci upozoravaju da ni mladi nisu imuni na posljedice ekstremnih vrućina.
Često postoji uvjerenje da su toplotni udar i iscrpljenost od vrućine problemi koji pogađaju uglavnom starije osobe ili malu djecu. Iako su te grupe zaista među najugroženijima, tinejdžeri također mogu završiti u hitnoj pomoći zbog dugotrajnog boravka na suncu, nedovoljnog unosa tečnosti ili intenzivne fizičke aktivnosti tokom najvećih vrućina.
Problem je što mladi često precjenjuju svoje mogućnosti. Osjećaj energije i dobrog zdravlja navodi ih da zanemare prve znakove upozorenja koje im tijelo šalje.
Zašto su tinejdžeri posebno skloni riziku?
Adolescencija je period kada je druženje s vršnjacima izuzetno važno. Tokom raspusta mnogi mladi provode sate igrajući fudbal ili košarku na otvorenim terenima, voze bicikle, šetaju gradom ili odlaze na jednodnevne izlete.
Nije rijetkost da usred najtoplijeg dijela dana odluče igrati sport, čekati u redovima za koncerte ili satima sjediti na plaži bez dovoljno hlada.
Osim toga, mnogi ne razmišljaju o tome koliko tečnosti zapravo izgube znojenjem. Kada su zaokupljeni druženjem, često zaborave piti vodu ili posegnu za gaziranim pićima i energetskim napicima, koji nisu dobra zamjena za nadoknadu izgubljene tečnosti.
Toplotni udar nije isto što i obična vrućina
Gotovo svako se tokom ljeta osjeća umorno zbog visokih temperatura. Međutim, postoji velika razlika između osjećaja nelagode i ozbiljnog zdravstvenog stanja poput toplotnog udara.
Prije toplotnog udara obično se javlja iscrpljenost od vrućine. Tada organizam još uvijek pokušava regulisati tjelesnu temperaturu, ali mu je potrebna pomoć.
Ako osoba ne potraži hlad, ne odmori se i ne unese dovoljno tečnosti, stanje može prerasti u toplotni udar, koji predstavlja hitno medicinsko stanje.
Kod toplotnog udara tijelo više ne može efikasno rashlađivati organizam, tjelesna temperatura naglo raste, a može doći i do oštećenja mozga, srca, bubrega i drugih organa.
Prvi znakovi koje ne treba ignorisati
Mnogi tinejdžeri prve simptome pripisuju umoru ili gladi i nastavljaju s aktivnostima.
Obratite pažnju ako se pojave: jaka žeđ, glavobolja, vrtoglavica, slabost, grčevi u mišićima, pojačano znojenje, mučnina, ubrzan puls, osjećaj iscrpljenosti.
Ako se stanje pogoršava, mogu se javiti: izrazito visoka tjelesna temperatura, zbunjenost, otežan govor, nesiguran hod, prestanak znojenja uz vruću i suhu kožu (iako osoba može i dalje biti oznojena u nekim slučajevima), gubitak svijesti, napadi ili grčevi.
To su znakovi koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
“Meni se to ne može dogoditi”
Jedna od karakteristika adolescencije jeste osjećaj da su ozbiljne posljedice nešto što se događa drugima.
Zbog toga mnogi mladi sa sobom ne nose vodu, znaju sate provesti na suncu, kad im spomenete kačket ili šešir prosto se nasmiju, zanemaruju prve simptome, nastavljaju trenirati i kada im nije dobro.
Nažalost, upravo ovakve odluke mogu imati ozbiljne posljedice.
Sport po najvećoj vrućini
Tokom raspusta brojni tinejdžeri treniraju ili samostalno vježbaju kako bi ostali u formi.
Problem nastaje kada se intenzivne aktivnosti odvijaju između 11 i 17 sati, kada je sunčevo zračenje najjače.
Tokom trčanja, fudbala, košarke ili vožnje bicikla organizam proizvodi dodatnu toplotu. Ako je vanjska temperatura vrlo visoka, tijelo se mnogo teže hladi.
Zbog toga stručnjaci preporučuju da se zahtjevniji treninzi planiraju rano ujutro ili u večernjim satima.
Energetska pića nisu rješenje
Tokom ljeta mnogi mladi posežu za energetskim napicima misleći da će imati više energije.
Međutim, pića koja sadrže velike količine kofeina i šećera mogu dodatno opteretiti organizam. Kofein može doprinijeti dehidraciji kod nekih osoba, ubrzati rad srca i prikriti osjećaj umora, pa mladi nastavljaju aktivnosti iako im je tijelu potreban odmor.
Ni gazirana pića nisu dobra zamjena za vodu.
Najbolji izbor ostaje obična voda, a nakon intenzivnijeg znojenja korisni mogu biti i napici koji nadoknađuju elektrolite, prema potrebi.
Alkohol dodatno povećava rizik
Ljeto je vrijeme festivala, koncerata i okupljanja, a dio starijih tinejdžera i mladih punoljetnih osoba ponekad konzumira alkohol.
Alkohol širi krvne sudove, utiče na sposobnost organizma da reguliše temperaturu, povećava rizik od dehidracije i može umanjiti sposobnost da osoba prepozna prve znakove pregrijavanja.
Kombinacija alkohola, visokih temperatura i dugotrajnog boravka na suncu može biti posebno opasna.
Šta možemo i moramo učiniti?
Roditelji često više ne mogu pratiti svaki izlazak svog tinejdžera, ali mogu razgovarati s njim o rizicima.
Umjesto zabrana, korisnije je dogovoriti nekoliko jednostavnih pravila, jer dogovor je dogovor.
Prvi “zadatak” je uvijek ponijeti bocu vode i redovno redovno piti tečnost, čak i kada nema osjećaja žeđi.
Zamolite ih da se drže pravila “praviti pauze u hladu”, da bez obzira na omiljeni komad garderobe uvijek nose laganu, svijetlu odjeću od prirodnih materijala.
Znamo da im krema sa zaštitnim faktorom nije prioritet, ali naučite ih da ih koriste.
Također, pravilo mora biti da izbjegavaju intenzivne fizičke aktivnosti u najtoplijem dijelu dana.
I na kraju, ali možda i najviše važno da vam odmah jave ako se ne osjećaju dobro.
Ova pravila i razgovori imaju mnogo veći efekat kada nisu zasnovani na zastrašivanju nego na objašnjenju zašto su ove mjere važne.
Šta uraditi ako posumnjate na toplotni udar?
Ako osoba pokazuje znakove ozbiljnog pregrijavanja organizma, potrebno je reagovati odmah.
Prije svega treba pozvati hitnu medicinsku pomoć, osobu premjestiti u hlad ili klimatiziran prostor, skinuti višak odjeće, rashlađivati tijelo hladnim oblozima ili polijevanjem mlakom do hladnom vodom, koristiti ventilator ako je dostupan.
Ako je osoba zbunjena, bez svijesti ili teško komunicira, ne treba joj davati hranu ili piće zbog rizika od gušenja.
Brza reakcija može spriječiti ozbiljne komplikacije.
Nije znak slabosti stati i odmoriti
Mnogi mladi smatraju da moraju izdržati do kraja utakmice, treninga ili druženja kako ne bi ispali “slabi”. Međutim, sposobnost da prepoznaju kada tijelo traži odmor zapravo je znak odgovornosti prema vlastitom zdravlju.
Ljeto treba biti vrijeme uživanja, druženja i stvaranja uspomena, a ne period u kojem se zbog neopreza ugrožava zdravlje. Nekoliko jednostavnih navika – dovoljno vode, povremeni odmor u hladu, laganija odjeća i izbjegavanje najvećih vrućina – mogu značajno smanjiti rizik od toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara.
Visoke temperature nisu izazov koji treba “izdržati”, nego prirodna pojava kojoj se treba prilagoditi. A upravo je briga o vlastitom tijelu jedna od najvažnijih lekcija koju tinejdžeri mogu naučiti tokom ljeta.
