Važno je procijeniti kada je pravo vrijeme da dijete počne gledati vijesti jer one mogu biti prilika za učenje, razvijanje kritičkog razmišljanja, ali i izvor tjeskobe kod osjetljive djece
Pratite li vijesti? Ili ih zbog stresa izbjegavate? Ili ipak držite korak s vremenom i zbivanjima pa na radiju ili televiziji odgledate makar one centralne večernje. Desi se ponekad da i dijete uhvati neki uznemirujući prilog. Pa onda postaje radoznalo, znatiželjno, a s vremenom požele i sami pratiti vijesti.
To danas nije ni teško, internet omogućava našoj djeci da dođu do vijesti i koje možda nisu za njihov uzrast – od crne hronike do svjetskih problema.
Zato je važno procijeniti kad je pravo vrijeme da dijete počne pratiti informativni program. Istina je, vijesti mogu biti prilika za učenje i razvijanje kritičkog razmišljanja, ali i izvor tjeskobe kod osjetljivije djece.
Važna je emocionalna zrelost
Ne postoji točna dob kada je dijete spremno za vijesti – sve ovisi o njegovoj emocionalnoj zrelosti, objašnjava smatra dr. Tamara Soles, dječja psihologinja za Parents.
– Emocionalna spremnost djeteta puno je važnija od njegove dobi kada odlučuješ može li pratiti vijesti, odnosno treba li ih uopće gledati – kaže dr. Soles.
Dok su neki prilozi bezopasni, drugi mogu biti vrlo uznemirujući – a samo jedna reklama može biti granica između bezbrižne i teške teme. Roditelji najbolje poznaju osjetljivost svog djeteta, pa je važno biti spreman promijeniti kanal ili ugasiti televizor ako je potrebno.
Imaju li djeca koristi od gledanja vijesti?
Baš kao što s vremenom postaju sigurnija u školi savladavajući složenije teme, djeca mogu razviti samopouzdanje i osjećaj povezanosti sa svijetom prateći vijesti.
– Gledanje vijesti može povećati dječju empatiju i suosjećanje. Djeca kroz vijesti uče o složenosti svijeta i mogu se uključiti u smislene rasprave o aktualnim događanjima. Kada odrasli cijene dječja mišljenja, to jača njihovo samopouzdanje i potiče kritičko razmišljanje – objašnja dr. Soles.
No, ne vrijedi to za svaki prilog – izvještaji o tragedijama, smrti ili nasilju mogu kod djece izazvati tjeskobu i osjećaj bespomoćnosti, osobito ako su emocionalno osjetljiva ili još ne znaju kako razlikovati pojedinačne događaje od vlastite stvarnosti.
Kako roditelji mogu pomoći u razumijevanju vijesti?
Ako dijete želi gledati vijesti, možete poduzeti nekoliko koraka kako biste im pomogli da obrade sve informacije i emocije koje se mogu pojaviti.
– Ako djeca prate vijesti, važno je da to rade u društvu roditelja ili druge pouzdane odrasle osobe – savjetuje terapeutkinja Robyn Isman, stručnjakinja za anksioznost iz Massachusettsa.
Ona navodi da djeca informacije upijaju sa svih strana, pa čak i ako ne gledaju vijesti kod kuće, možda ih čuju u školi. Roditelji trebaju pitati kako se osjećaju i omogućiti im da postave pitanja.
Dr. Soles preporučuje unaprijed pregledati vijesti ako je moguće, ograničiti vrijeme provedeno uz informativne emisije te koristiti provjerene izvore prilagođene djeci. Također, važno je prepoznati pozitivne i inspirativne priče koje mogu ohrabriti djecu i pokazati im kako ljudi pomažu jedni drugima.
Kako razgovarati o vijestima?
Mlađa djeca često ne razumiju senzacionalizam i pristranost u izvještavanju, niti shvaćaju zašto se nešto događa nekoj osobi koju nikada nisu upoznali.
– Uvijek je korisno saznati što je dijete već čulo ili vidjelo, bilo na internetu ili u školi – kaže dr. Soles.
Ona preporučuje započeti razgovor pitanjima poput: “U posljednje vrijeme puno se priča o teškoj situaciji u (mjesto ili događaj). Jesi li nešto o tome čuo/la?” “Imaš li pitanja o tome što se događa?”
Ovo pomaže roditeljima da procijene djetetovo razumijevanje svijeta, ali i da otkriju eventualne nesvjesne predrasude ili netočne informacije.
Kod starije djece i tinejdžera, koji često dobivaju informacije putem društvenih mreža, razgovori mogu biti dublji.
– Roditelji mogu poticati otvorene, kritičke rasprave kako bi razvili medijsku pismenost kod tinejdžera. Tinejdžeri su sposobniji analizirati kontekst i uzroke, pa ih treba potaknuti da izraze svoje mišljenje, ali i da obrate pažnju na svoje emocije – navodi dr. Soles.
Roditelji mogu postavljati pitanja poput: “Kako misliš da bi ljudi mogli pomoći u ovoj situaciji?” ili “Što primjećuješ u načinu na koji su vijesti predstavile ovu priču – ima li nešto što bi moglo biti izostavljeno?”
Što napraviti ako vijesti uznemire dijete?
Ako dijete postane uznemireno zbog nečega što je vidjelo na vijestima, važno je prvo priznati njegove emocije i pružiti podršku.
– Prvi korak je prepoznati osjećaje djeteta i dati mu do znanja da je u redu osjećati tugu, strah ili zbunjenost. Možete reći nešto poput: ‘Vidim da te ovo jako pogodilo i to je sasvim razumljivo. To je puno informacija za obraditi – savjetuje dr. Soles.
Pokušajte se usmjeriti na pozitivne aspekte, poput toga kako ljudi pomažu jedni drugima u kriznim situacijama, te potaknite dijete da razmišlja o načinima na koje i ono može pridonijeti zajednici.
Ako dijete osjeti preplavljenost, ponekad je najbolje jednostavno ugasiti vijesti.
Dobar je savjet i pauzirati gledanje vijesti jer to može pomoći djetetu da obradi informacije i ponovno pronađe osjećaj smirenosti.
Roditelji mogu ohrabriti djecu da razmišljaju o malim koracima kojima mogu pomoći, poput volontiranja, širenja ljubaznosti ili pisanja pisama podrške. To im može dati osjećaj da mogu napraviti pozitivnu promjenu, čak i u malim stvarima.
