Broj tinejdžera i djece primljenih u bolnicu zbog poremećaja u prehrani se kroz posljednje desetljeće alarmantno povećao.
Tako je broj ispovijedi osoba do 18 godina skočio sa 1,700 u 2010. godini na 4,500 prošle godine. Još gore od toga, kada su u pitanju djeca mlađa od 13 godina, broj priča se utrostručio od 2010. godine. Konkretno, povisio se sa 74 na 229.
Uslijed uznemiravajućeg povećanja broja mladih osoba sa poremećajima u prehrani, stručnjaci su upozorili kako društvene mreže i kultura dijeta koju propagiraju razne poznate ličnosti značajno pridonose ovom trendu. Posebno su zabrinjavajuće tzv. internetske ‘pro ana’ stranice koje promiču anoreksiju. Također se ističe kako je potrebno prilagoditi obrazovanje djelatnika u medicinskom polju, kako bi lakše uočili znakove poremećaja u prehrani kod mladih osoba.
‘Postoji trend rasta djece koja su na dijetama. Dok su odrasle osobe naučile ignorirati savjete i poruke o gubitku kila, posebice u ovo doba godine, na djecu one imaju jači utjecaj’, rekla je dr. Agnes Ayton sa Royal College of Psychiatrists u Londonu i dodala da pozornost treba usmjeriti na grupe na društvenim mrežama koje potiču nezdravo ponašanje, posebice slavne osobe koje su djeci često uzor, a promoviraju razne dijete.
Važno je zapamtiti da nisu samo djevojčice pod rizikom. Prošle godine je u bolnicu primljeno šest djevojčica mlađih od devet godina sa poremećajem u prehrani, a deset dječaka u istoj dobnoj skupini. U kategoriji od deset do dvanaest godina primljeno je 186 djevojčica i 27 dječaka. U rasponu 2018./2019. je među osobama od 18 godina i mlađe, najuobičajenija pojava poremećaja kod onih između 13 i 15 godina, od čega su 1,056 djevojčice, a 53 dječaci. Poremećaji u prehrani su među najubojitijim mentalnim poremećajima. Tom Quinn, član dobrotvorne organizacije Beat, izjavio je kako društvene mreže nikada nisu jedini uzrok razvitka poremećaja u prehrani, ali može imati iznimno štetan utjecaj na ljude koji od njega već boluju.
‘Takozvani ‘pro ana’ (anoreksija) i ‘pro mia’ (bulimija) sadržaj dodatno potiče bolest kod osoba koje se s njom bore, a lako je dostupno’, rekao je Quinn i dodao da bi se platforme društvenih mreža trebale pobrinuti da sadržaj tog tipa ne dospijeva na mrežu, kao što je to slučaj sa slikama samoranjavanja.
Emma Thomas, izvršna direktorica udruge Young Minds, istaknula je da je djeci i mladima i dalje poprilično teško dobiti pomoć prije nego slučaj dosegne kritičnu tačku. ‘Dobivanje pomoći u ranoj fazi pojave poremećaja može spriječiti eskalaciju problema, odnosno povećava se vjerojatnost da će se osoba potpuno oporaviti. Vlada mora rano otkrivanje učiniti prioritetom i osigurati da svako dijete dobije pomoć kada mu je potrebno’, rekla je Thomas. Između 2017. i 2018. je približno 16 poziva dnevno upućeno linijama za podršku djeci, kao što je NSPCC’s Childline, od strane djece koja se bore sa anoreksijom i bulimijom, a analiza je pokazala da su djeca bombardirana savjetima kako sakriti svoj poremećaj od obitelji i prijatelja te kako se potajno riješiti hrane.
(teen385.com/Kidsinfo.ba)
Pročitajte još:
