fbpx

Logopedica Maja Terzić za Kidsinfo.ba: Oralna praksija i govor

Da bi efikasno odradili trening svi sportisti se prije njega moraju adekvatno pripremiti. Dovoljno energije u mišićima, dobra elastičnost i tonus mišića su veoma bitni za svaku fizičku aktivnost. Kao što je sportistima potreban dobar rad mišića, tako je i djeci za razvoj govora potreban dobro razvijen govorni aparat. Bitan uslov za pravilan razvoj govora i pravilne artikulacije svih glasova jeste dobro razvijena oralna motorna praksija. Da bi dijete moglo da progovori i da se dalje njegov govor pravilno razvija važno je da mišići lica, usta i jezika mogu izvesti različite pokrete, a vaš Kidsinfo.ba donosi nove savjete i preporuke logopedice Maje Terzić.

Sazrijevanje oralne praksije prati fiziološki razvoj djeteta.

Oralna praksija podrazumijeva:

koordinaciju pokreta, mišićnu snagu, brzinu pokreta, sposobnost nezavisnog pokreta.

Zašto je bitna dobro razvijena oralna praksija?

Dobra pokretljivost mišića govornih organa omogućava djeci da nesmetano unose hranu i tečnost, pored ovoga gledano sa aspekta govora mišići lica, usana, jezika,obraza,vilice omogućavaju nam da artikulišemo glasove nešeg jezika. Svaki glas da bi se pravilno artikulisao zahtjeva angažovanje određenih mišića jezika i usana. Da bi dijete moglo da artikuliše određeni glas potrebno je da zna koji je to pravilan položaj njegovih govornih organa da bi taj glas zvučao onako kako treba, kao i mogućnost izvođenja tog položaja ili pokreta. Npr. Da bi dijete pravilno artikulisalo glas L potrebno je da može da podigne jezik i stavi ga iza gornjih zubića. Ukoliko oralna motorna praksija nije dobro razvijena, pokretljivost jezika je smanjena i dijete ne može pravilno izgovoriti glas L – istakla je Terzić.

Hrana i oralna praksija

Dojenje i aktivno sisanje jedni su od najvažnijih uslova ispravnog oblikovanja kostiju i mišića lica koji omogućavaju djetetu da progovori i kasnije pravilno razvija svoj govor.Sisanjem beba najbolje aktivira i jača muskulaturu usana koja ima veliku važnost u artikulaciji – govori ona.

Beba već od 4 do 6 mjeseci uspostavlja bolju kontrolu pokretljivosti vilice, usana i jezika pa je to i razlog daljeg uvođenja čvrste hrane kod beba.Rano uvođenje hrane kod beba je bitno jer je žvakanje u ovom periodu od velike važnosti i dalje veoma bitno- podstiče razvoj mišića govornih organa i tako ih sprema za artikulaciju glasova.Kod uvođenja čvrste hrane bitno je znati da žvakanje zahtjeva određene motorne vještine koje su bitne za artikulaciju određenih glasova, npr. Žvakanje pomaže u razvoju upotrebe jezika, što je povezano sa artikulacijom glasova K, G, T, D.

Kako stimulisati razvoj oralne praksije?

Pored pravovremenog uvođenja krute hrane u jelovnik bebe, kasnije u ranom dječijem uzrastu oralnu praksiju možemo podstaći kroz igru na razne djeci zanimljive načine:

-Puhanje balona od sapunice
-Pomjeranje male loptice puhanjem po podlozi
-Korištenje slamke
-Namazati usne nečim slatkim, a onda od djeteta zahtjevati da se oblizuje, tako jača pokretljivost jezika

Vježbe oralne praksije u tretmanu

Ukoliko dijete ne izgovara pravilno određeni glas ili grupu glasova, ono na šta se treba obratiti pažnja jeste to da li su neki anatomski nedostaci razlog toga. Često kratak frenulum(podjezična resica) može predstavljati problem pri artikulaciji određenih glasova, pogotovo glasa R. Nekada nakon rutinskog hirurškog zahvata te primjene određenih vježbi, dijete nauči da pravilno artikuliše određeni glas – kazala je.

Ukoliko dijete nema anatomskih problema, često nemogućnost pravilne artikulacije predstavlja ili pogrešna folološka svijest određenog glasa kada je dijete naučilo i usvojilo da nepravilno artikuliše taj glas/glasove ili uslijed slabe pokretljivosti govornih organa izazvane slabo razvijenom oralnom praksijom.

Tretman korekcije artikulacije obuhvata vježbe oralne praksije koje je važno izvoditi svakodnevno. Artikulacija predstavlja naviku, angažovanjem ovih mišića mi ih učimo navikama i ti pokreti se vremenom automatizuju što dovodi do toga da nakon određenog perioda dijete ne razmišlja toliko o tome kako je potrebno staviti jezik za određeni glas, već mišići kreću automatski u odgovarajući položaj i vježbani glas se automatizuje u spontanom govoru – rekla je Terzić.

Neke od vježbi su:

-Pokret jezika prema nosu
-Pokret jezika prema bradi
-Coktanje
-Mljackanje
-Konjski kas
-Pokretanje donje vilice lijevo desno
-Lepeza- širenje jezika preko gornjih zuba
-Guranje jezikom unutrašnje strane obraza

Sposobnost govora nam je urođeno data kao ljudskoj vrsti. Izgovorenim riječima šaljemo poruku sagovorniku koju on prima i dekodira je. Da bi proces razumijevanja poruke protekao kako treba potrebno je zadovoljiti mnoge aspekte komunikacije. A gledano sa strane govora, jedan od bitnih uslova za pravilan izgovor te slanje razumljive poruke sagovorniku, svakako je razvijena oralna motorna praksija, stoga ju je bitno stimulisati od najranijeg dječijeg uzrasta.

(Kidsinfo.ba)

Pročitajte još: 

Logopedica Maja Terzić za Kidsinfo.ba: Uticaj televizije na govor

 
Prethodna priča

4 znaka da vaša mama treba da bude i najbolja prijateljica

Naredna priča

Posjetite pet - friendly caffe Point u Sarajevu

Najnovije iz Razvoj

-->