Kako bi izgledala savršena vakcina? Pa, davala bi se u jednoj dozi i štitila bi cijeli život 100%, te ne bi imala nuspojave. Možda se ne bi čak ni davala injekcijom nego bi se davala na kašičicu, oralno. Ali, ovo sve nije moguće i niti jedna vakcina ne zadovoljava ove kriterijume.
Oralno se daju samo vakcine protiv rotavirusa i „živa“ oralna vakcina protiv dječije paralize, jer ovi virusi prvo napadaju probavni sistem i prirodno ovako ulaze u organizam.
Vakcinu protiv gripe treba primiti svake godine, jer virusi gripe mutiraju i mijenjaju se iz sezone u sezonu.
Vakcine protiv humanog papiloma virusa, difterije, tetanusa i velikog kašlja (DTaP) se obično daju u tri doze. DTaP je primjer vakcine čija je primjena svela pojavu ovih bolesti na nivo incidenta, a nekada su desetkovale stanovništvo.
DJELOVANJE VAKCINA
MMR vakcina – protiv morbila, zaušnjaka i rubeole se daje u dvije doze. Radi se o izuzetno efikasnoj vakcini koja sadrži umrtvljene uzročnike (atenuirana vakcina), ali i ona je efikasna 97% data u dvije doze. Dakle ni ova vakcina, koja se smatra jednom od najefikasnijih, nije 100% efikasna.
Vakcina protiv gripa ima varirajuću efikasnost, ali je to obično ko 40%. Pa ipak, ona znatno smanjuje rizik obolijevanja od gripe.
Vakcine, kao i svako drugo medicinsko sredstvo ili zahvat, imaju i svoje nuspojave, pa i rizike. No, da li ćete odbiti ugradnju bajpasa zato što postoji određena vjerovatnoća neuspjeha ili da operacija krene po zlu? Većina ljudi ipak bira medicinski zahvat ili da primi lijek.
Vakcine čak ne moraju spriječiti infekciju da bi se kontrolisalo širenje bolesti.
Dakle, COVID-19 vakcine koje su trenutno dostupne nisu ništa lošije od vakcina koje su postojale prije.
Nijedan medicinski postupak nije savršeno siguran ili savršeno efikasan. Ljekari i naučnici nikada ne iznose takve tvrdnje. Nikada rizik nije 0% niti uspjeh 100%. U medicini utemeljenoj na dokazima, koristi vakcinacije se odmjeravaju u odnosu na rizike i to na temelju objavljenih podataka koje su recenzirali stručnjaci.
Ne možemo ni od života ni od vakcina tražiti nemoguće.
Ljudi griješe kada pokušavaju da prave poređenja realnog rješenja s idealiziranim i odbacuju realno rješenje kao rezultat poređenja sa „savršenim svijetom” ili nemogućim standardom, kao što su „savršeno” sigurne i efikasne vakcine protiv COVID-19. Ova greška u rasuđivanju se naziva i „Nirvana Fallacy“. Ovakvo pogrešno rasuđivanje može navesti nekoga da zanemari nepristranu procjenu rizika u odnosu na analizu koristi. Moglo bi se usredotočiti na rizik, zahtijevajući da se on potpuno eliminiše, čak i ako je korist daleko veća od rizika.
Vakcine koje štite od COVID-19 vrlo rijetko izazivaju nuspojave poput miokarditisa, krvnih ugrušaka ili alergijskih reakcija. Velike studije su pokazale da osim vrlo malog porasta miokarditisa u jednoj dobnoj skupini (mlađi muškarci), čini se da većina nuspojava nije drugačija od onoga što bi se primijetilo u nevakcinisanoj populaciji. Neki rizici, poput tromboza, naročito kod trudnica, daleko su veći u nevakcinisanoj populaciji koja oboli.
Imunitet nakon vakcinacije opada ne samo zbog novih sojeva, nego i s vremenom. Ovo ide u prilog tome da će se trebati primiti i treća doza. To nije neuobičajeno. Čak i one vakcine koje primimo u djetinjstvu poput DTaP, trebali bismo s vremena na vrijeme obnoviti u odrasloj dobi
Ne postoji povećani rizik od smrtnosti među osobama koje su primile vakcine protiv COVID-19 u odnosu na nevakcinisane, zaključak je studije Američkog centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) na 11 miliona ljudi.
Što se tiče efikasnosti, istraživanja su pokazala da su ove vakcine iznimno efikasne u rasponu od 67% do 95% ovisno o vakcini i ishodu koji se mjeri. Pokazalo se da su vakcine poneštom manje efikasne na Delta varijanti koronavirusa, ali boosteri (treća doza) poboljšavaju efikasnost. Još ne znamo koliko su vakcine efikasne u zaštiti od Omikron varijante – očekivati je da će efikasnost opasti, ali je za očekivati i da ove vakcine i dalje prilično štite od najgorih komplikacija i smrti.
Imunitet nakon vakcinacije opada ne samo zbog novih sojeva, nego i s vremenom. Ovo ide u prilog tome da će se trebati primiti i treća doza. To nije neuobičajeno. Čak i one vakcine koje primimo u djetinjstvu poput DTaP, trebali bismo s vremena na vrijeme obnoviti u odrasloj dobi. Nije isključeno da će se COVID-19 vakcine trebati primati svake godine, kao ona za gripu.
RIZICI OBOLIJEVANJA OD COVID-19
Komplikacije od COVID-19 mogu uključivati upalu pluća, sindrom akutnog respiratornog distresa (ARDS), zatajenje više organa, septički šok i smrt. Kardiovaskularne komplikacije mogu uključivati zatajenje srca, aritmije (uključujući fibrilaciju atrija), upalu srca i trombozu, osobito vensku tromboemboliju. Otprilike 20-30% ljudi koji imaju COVID-19 imaju povišene jetrene enzime, što pokazuje da je jetra oštećena.
Treba imati na umu i neurološke manifestacije koje uključuju napadaje, moždani udar, encefalitis i Guillain-Barréov sindrom (koji uključuje gubitak motoričkih funkcija). Nakon infekcije, djeca mogu razviti dječji multisistemski upalni sindrom (MIS-C). U vrlo rijetkim slučajevima može doći do akutne encefalopatije, a može se uzeti u obzir kod osoba kojima je dijagnosticiran COVID-19 i imaju i problema s mentalnim zdravljem, opšti kvalitet života i osjećaj sreće im se smanje, a postoji i „dugi kovid“ – pojava da se neki simptomi kovida odulje i mjesecima nakon izlaska iz izolacije.
U trenutku pisanja ovog teksta, zabilježeno je preko 5.2 miliona smrti od COVID-19 u svijetu, a to je više nego broj stanovnika Bosne i Hercegovine ili Hrvatske.
Vakcine za većinu ljudi čine razliku između simptoma poput gripe i borbe za goli život.
Napomena:
Sadržaj je kreiran u okviru saradnje Društva “Nauka i svijet” i platforme Raskrinkavanje.ba/UG Zašto ne? Vakcine.ba je podržan od strane UNICEF BiH.
Piše: Jelena Kalinić/vakcine.ba
