Jedna od glavnih preporuka stručnjaka kada je riječ o imunitetu, posebno dječijem, je da se što više vremena provodi u prirodi, tačnije na suncu i svježem vazduhu. No, zbog širenja korona virusa i preporučene izolacije djeca već duže od mjesec dane, uglavnom, provode zatvorena u svojim domovima.
Sve to može itekako uticati na pad njihovog imuniteta, a kako bismo vam pomogli da izbjegnete taj scenarij o ovoj temi smo razgovarali s pedijatricom dr. Evelinom Čehajić i nutricionistkinjom Suadom Karić koje nam otkrivaju na koji način možemo podići dječiji imunitet u izolaciji.
Doktorica Evelina nam na početku razgovora otkriva koji su to zdravstveni problemi najčešće mučili mališane od početka izolacije do danas.
Možda ćete se iznenaditi, ali djeca su tokom ove izolacije bila relativno zdrava. Već nakon prvih 10-ak dana od zatvaranja vrtića su rijetko bili bolesni. Naši pacijenti su, uglavnom, male bebe u dobi od mjesec do tri i roditelji su ih dovodili zbog preventivnih pregleda i straha da nešto ne propuste ili radi problema s hranjenjem i napredovanjem – kaže ona.
No, to svakako ne znači da izolacije nije nikako uticala na zdravlje najmlađih.
Problem koji bih istakla kao posljedicu boravka kod kuće je opstipacija. Neka djeca su imala problem s pražnjenjem crijeva zbog nedostatka kretanja i viška slatkiša. Kod školske djece se povremeno javlja problem sa crvenim očima ili glavoboljom zbog vremena koje provode pred kompjuterima. Problemi polenske alergije, koji se javljaju s buđenjem vegetacije, su manje izraženi zbog ograničenog kretanja. S pacijentima koji od ranije imaju iskustvo s polenskom alergijom nastojimo da telefonski dogovorimo terapiju. Na raspolaganju smo svima kojima je potrebno – objašnjava Evelina.
Ona dodaje da je izuzetno važno da se djeci tokom izolacije uvede neka vrsta fizičke aktivnosti.
Djeca koja imaju sreću da žive u kući s baštom, u vikendici ili van grada su u prednosti u odnosu na one koji su potpuno zatvoreni u stanovima. Iako boravak kod kuće mijenja pojam o vremenu i postaje nevažno je li ponedjeljak ili subota, dijete bi trebalo imati određeni ritam dana i sedmice. Školska djeca imaju program praćenja nastave, a sličan program bi trebalo dati i predškolskoj djeci. Osmislimo im fizičku aktivnost u vidu staze preskakanja, provlačenja, gađanja, te druge aktivnosti kojima stimulišemo njihovu brzinu, preciznost, koncentraciju i takmičarski duh. Odredite i vrijeme za učenje, čitanje, crtanje, kuhanje i druge aktivnosti. Obzirom na to da je dozvoljeno voziti djecu u autu, koristite priliku da ih izvedete van grada da trče i igraju se. Sve to, naravno uz potrebne mjere zaštite, što znači da i djeca trebaju imati maske i rukavice. Parkovi i igrališta u gradu nisu mjesto za djecu u doba pandemije – objašnjava pedijatrica i dodaje da je izolacija pokazala da djeca, uglavnom, imaju imunitet primjeren njihovom uzrastu.
Upravo to je razlog zbog kojeg su im u „normalnim“ uslovima potrebni imunološki dodaci.
U svakodnevnom životu se djeci nameće neprirodan ritam ranog ustajanja, boravak u kolektivu po 10 sati, tačnije boravak s ljudima koji nisu članovi porodice, ishrana koja je napravljena po šablonu i kontakt s drugom djecom koja su zdrava toliko da nemaju temperaturu, a to smatramo „normalnim“. Djeca su iscrpljena tim režimom i zato su im potrebni imunološki dodaci – objašnjava ona.
Doktorica ističe da roditelji zdravlje djece koja su stalno u kući mogu sačuvati jednim ključnim potezom.
Roditelji se moraju ponašati odgovorno kada borave vani. Svjedocimo smo neodgovornih osoba koje idu bez maski „jer njima ništa ne može biti“ i onih koji se „ne boje za sebe“. Besmisleno je držati dijete kod kuće ako roditelji donesu bolest – kaže Evelina.
Ona ističe da je jako bitno kako će roditelji brinuti o imunitetu djece nakon izolacije.
Vjerovatno će se uskoro relaksirati mjere zabrane kretanja, kako za odrasle tako i za djecu. To će definitivno povećati izloženost svim vrstama infekcija. Možda je sad vrijeme da djeci počnemo davati sirupe koje su uzimali tokom vrtićkog života – objašnjava pedijatrica i dodaje da je zdrava i uravnotežena ishrana tokom izolacije dovoljna za zdravlje djece.
Više o tome je za naš portal govorila nutricionistkinja Suada Karić.
Pandemija COVID-a 19 okrenula nas je porodicama iz kojih polazi naše fizičko i mentalno zdravlje i trebamo iskoristiti sve mogućnosti koje nam pruža ovo vrijeme. Možemo formirati pravilne prehrambene navike naše djece, te korigovati one loše koje su nastale usljed manjka posvećenosti zbog tempa života koji smo živjeli prije pandemije. Imamo priliku da našoj djeci budemo uzori u pravilnoj prehrani i pravilnom odnosu prema hrani, a svi znamo da djeca najlakše uče posmatrajući. Sada nemamo izgovore, uživajmo u onome što možemo pružiti našoj djeci – objašnjava Suada i dodaje da je za imuni sistem i zdravlje djece potrebno da redovno unose proteine, masti i ugljene hidrate.
Otkriva nam u kojim namirnicama sve ovo možemo pronaći.
Izvori proteina u hrani su namirnice animalnog porijekla: jaja, mlijeko, mliječni proizvodi, piletina, puretina, riba i crveno meso koje se preporučuje jednom sedmično, a namirnice biljnog porijekla su dopuna ovim proiteinima. Preporuka je da masti budu biljnog porijekla: uljarice, masline, lan i orašasti plodovi. Djeci nemojte davati mlijeko kojem je oduzeta masonoća. Kada je riječ o ugljenim hidratima korisno je jesti voće i povrće, mahunarke i mliječne proizvode, a preporučuju se cjelovite žitarice kao što su integralni hljeb ili pecivo, jer uz ugljikohidrate sadrže i mnogo biljnih vlakana, vitamina i minerala, te druge hranjive tvari – kaže Suada.
Ona ističe da bi djeca trebala manje jesti hranu koja sadrži veliku količinu šećera, pri čemu se misli na slatkiše, pekarske proizvode, industrijske kolače, bezalkoholna zaslađena pića i razne grickalice koje tijelu daju mnogo energije, ali sadrže malo hranjivih tvari.
Roditelji posebno trebaju voditi računa o zastupljenosti vitamina D, A i C u ishrani djece, te kalcija, flora i joda. Treba obratiti pažnju na unos željeza i cinka. Roditelji ne smiju zaboraviti ni na vodu jer je ona izvor zdravlja, a djeca brže dehidriraju u odnosu na odrasle. Djeca uzrasta do 8 godina trebaju piti četiri ili pet čaša vode dnevno, a ona starija od šest do osam čaša. Preporučuje se da s djecom napravite kolutiće ili štapiće od krastavca i limuna i ubacite u vodu – objašnjava Suada.
Ona dodaje da je, kada je o ishrani djece riječ, odgovornost na roditeljima obzirom na to da oni odlučuju koje namirnice će kupiti i na koji način ih pripremiti.
Djeca treba da imaju pet ili šest obroka dnevno, a samo raznovrsnim namirnicama svom djetetu možete obezbijediti sve potrebne nutritijente. Raznovrsnost podrazumijeva da proizvodi od žitarica moraju biti zastupljeni u svakom obroku. Zatim, povrće treba jesti svakodnevno, kao i ribu, voće, perad, jaja i mliječne proizvode. Crveno meso, krompir i rafinirane žitarice poput bijelog hljeba konzumirajte samo povremeno. Također, obroci treba da budu u približno isto vrijeme svaki dan, a uz malo mašte i vremena za spremanje hrane imat ćemo ne samo zdravu nego i raspoloženu, tačnije manje razdražljivu i nervoznu djecu – ističe ona i dodaje da je izolacija pružila u mogućnost da djecu uključite i u spremanje obroka.
(Kidsinfo.ba, Milica Brčkalo)
