Ako dijete dobije otok na koži, jak svrab, crvenilo, osip ili čak ožiljke na mjestima izloženim suncu, moguće je da nije riječ o običnoj opekotini, već o ozbiljnijem obliku reakcije na sunčeve zrake
Znamo da ste već savladali kako zaštititi djecu od sunčevih zraka i spriječiti opekotine.
No, sunce kojeg obožavamo može izazvati i druge neprijatne reakcije na koži – čak i ako dete nije “izgorjelo”?
Dr. Shirin Guide, dječija dermaloginja iz CHOC bolnice, otkriva koje su najčešće kožne reakcije na sunce kod djece, kako da ih prepoznate i na koji način da ih spriječite.
Šta je fotosenzitivnost?
Fotosenzitivnost je pretjerana i neuobičajena reakcija kože na sunce. Ako dijete dobije otok na koži, jak svrab, crvenilo, osip ili čak ožiljke na mjestima izloženim suncu (poput lica ili vrata), moguće je da nije riječ o običnoj opekotini, već o ozbiljnijem obliku reakcije na sunčeve zrake.
“Trovanje” suncem
Polimorfna svjetlosna erupcija (PMLE), poznata i kao alergija na sunce ili trovanje suncem.
Ova pojava se najčešće javlja dan ili dva nakon intenzivnog izlaganja suncu, obično na početku ljeta ili nakon odmora provedenog napolju. Reakcije se razlikuju od djeteta do djeteta, ali mogu da uključuju:
- Male crvene tačkice ili plikove ispunjene bistrom tečnošću
- Suvh, hrapave, perutave površine koje liče na ekcem
- Veće crvene i otečene promjene, ponekad kružnog oblika sa jasno izraženom ivicom
- Promjene koje podsjećaju na oblik mete – sa crvenim centrom, svijetlijim prstenom i spoljnim crvenim rubom
Najčešće se pojavljuju na licu, vratu, rukama i nogama. Promjene obično spontano nestanu za jednu do dvije nedjelje ako se dijete više ne izlaže suncu. U međuvremenu, mogu da pomognu blagi kortikosteroidni gelovi i antihistaminici.
Šta utiče na alergiju na sunce?
Prvo je pitanje da li svako dijete može da ima alergiju na sunce? Nažalost, da. Neka djeca su sklonija ovim reakcijama zbog sljedećih faktora:
- Genetika – ako roditelji imaju istoriju alergija na sunce, veće su šanse da će ih imati i dijete
- Svijetla put – djeca sa svijetlom kožom imaju manje melanina, koji štiti kožu od UV zraka
- Određena medicinska stanja – djeca sa autoimunim bolestima (npr. lupus) su podložnija fotosenzitivnosti
- Lijekovi – antibiotici, antidepresivi, lijekovi protiv bolova ili akni mogu da pojačaju osjetljivost na sunce
- Osjetljivost na hemikalije – neka djeca reaguju na sastojke iz krema za sunčanje, kozmetike ili čak hrane
Za djecu sa osjetljivom kožom preporučuju se kreme sa fizičkim filterima, poput cink-oksida ili titanijum dioksida.
Kada morate kod ljekara?
Posavjetujte se sa pedijatrom ako ijdete ima:
- Jake ili dugotrajne simptome
- Pogoršanje posijle svakog novog izlaganja suncu
- Promjene koje remete svakodnevne aktivnosti
- Česte ponavljajuće epizode
- Nejasan uzrok osipa
Ljekar može da uputi dijete kod dermatologa koji će postaviti preciznu dijagnozu i predloži odgovarajuće mjere.
Ima još reakcija, na žalost…
Solarna urtikarija – pojavljuje se u roku od 30 minuta kao crveni osip koji svrbi, u vidu koprivnjače. Simptomi obično nestaju sami za nekoliko sati.
Fitofotodermatitis – dolazi do reakcije kada koža dođe u kontakt sa određenim biljkama ili sokovima (najčešće limeta, celer, peršun ili smokve), a zatim se izloži suncu. Javlja se u vidu tamnih fleka, pruga ili mjehurića, najčešće na rukama.
Reakcije izazvane lijekovima – antibiotici, NSAIL lekovi, retinoidi i neki antihistaminici mogu pojačati ojsetljivost kože na sunce.
Aktinički prurigo – nasljedni oblik fotosenzitivnosti koji najčešće pogađa djecu latinskoameričkog porijekla. Javlja se kao uporan osip i plikovi na licu i rukama.
Xeroderma Pigmentosum (XP) – rijetko genetsko stanje kod kog koža ne može da se obnovi nakon UV oštećenja. Osobe sa ovim poremećajem su izuzetno osjetljive na sunce i u velikom riziku od razvoja raka kože, prenosi health.choc.org.
Kako da zaštitite dete?
Dr. Guide naglašava osnovne savhete za zaštitu:
- Koristite kreme sa SPF 50 ili više, koje štite od UVA i UVB zračenja
- Birajte formule sa fizičkim filterima (cink-oksid, titanijum-dioksid)
- Nanesite kremu na kožu djeteta 15–30 minuta pre izlaska i iznova je mažite na svakih sat i po do dva (češće ako se dijete kupa ili znoji)
- Ne zaboravite da nanesete kremu na vrat, uši, teme i stopala mališana
- Bacite kreme kojima je istekao rok trajanja
Još savjeta za prevenciju sunčanih reakcija
- Izbjegavajte sunce u periodu između 10 i 14 sati
- Oblačite dijete u laganu, ali pokrivajuću odjeću i obavezno mu stavite šešir
- Koristite suncobrane i hladovinu kada ste duže napolju
- Naučite dijete zašto je važno da se štiti od sunca – i pohvalite kada to uradi
Ukoliko primjetite neuobičajene promjene na koži poslije boravka na suncu, ne oklijevajte da se obratite pedijatru ili dermatologu. U većini slučajeva, uz pravilnu njegu i zaštitu, dijete može bezbrižno da uživa u ljetnjim danima.
