S obzirom na lagani prijenos i dugo zadržavanje na površinama ovih virusa, iznimno je važno paziti na higijenu ruku i odjeće, ali i svih površina i igračaka koje okružuju dijete kako bi se spriječilo širenje infekcije
Zima je sezona prehlada, gripe i bolesti dišnih puteva, ali budući da su djeca puno više u zatvorenim prostorima nego u toplijim godišnjim dobima, u kolektivima se mogu pojaviti i gastrointestinalne bolesti od kojih je najčešći rotavirus.
Simptomi gastroenteritisa kojem je uzrok norovirus mogu se zamijeniti za trovanje hranom, a među sličnim bolestima su i infekcija salmonelom i stafilokokom. Ova tema posebno je važna uoči blagdana kada se i priprema puno hrane koja često i stoji vani, upozoravaju pedijatri.
Oni ističu da je najčešći uzrok gastroenteritisa norovirus, a nazivaju ga i “bolest zimskog povraćanja”.
To je bolest koja tipično počinje nakon kratke inkubacije od jedan do dva dana, a povraćanje je obično dominantan simptom.
Slično kao kod otrovanja hranom (posebice ako se radi o stafilokoknom trovanju), prvo počne povraćanje, temperatura može i ne mora biti visoka, proljev može i ne mora biti prisutan, a simptomi su uglavnom jako intenzivni, ali srećom ne traju dugo – objašnjavaju i dodaju da nemaju sviisti intenzitet bolesti, a klinička slika može varirati od asimptomatske do vrlo intenzivne.
No, bolest obično traje samo dan do dva, ali je jako je zarazna pa se često vrlo brzo zarazi i velik broj ljudi u okolini.
Kako se prenosi norovirus?
Bolest se većinom dobiva tako što osobe jedu hranu ili piju vodu koja je zagađena uzročnikom, a s obzirom da je virus strašno otporan (čak i na kloriranje!) možete se zaraziti čak i plivanjem u bazenu u kojem je bila zaražena osoba. Također, i nakon prebolijenja bolesti je moguće asimptomatsko širenje virusa
Kako se prenosi salmonela?
Salmonela je jedan od najčešćih bakterijskih uzročnika proljeva.
Ova se bakterija većinom prenosi nedovoljno termički obrađenim mesom (peradi, goveda…) i jajima, ali i sekundarni prijenos preko kontaminiranih površina (npr. režemo zaraženo sirovo meso pa ne operemo daske/noževe) je moguć tako da često ne moćemo točno identificirati izvor zaraze.
Također, salmonele se također mogu unijeti i neopranim rukama osobe koja ih izlučuje (bolesna osoba ili asimptomatski kliconoša) i radi s hranom.
Koliko traju simptomi salmonele?
Tipičan klinički tijek infekcije salmonelom je sličan kao i kod drugih crijevnih infekcija, nešto češće s visokom vrućicom i drugim općim simptomima (posebice u početku bolesti), grčevima u trbuhu, zelenkasnim proljevastim stolicama, ponekad i s primjesama krvi. Bolest obično traje dva do sedam dana, s tim da vrućica traje jedan do tri dana, a proljev ipak nešto duže. Kao i većina crijevnih infekcija, to je u principu samoograničavajuća bolest, što znači da prolazi sama od sebe te nije potrebno nikakvo specifično liječenje.
Davanje antibiotika čak produljuje izlučivanje bakterije u stolici, ali se mora dati kod rizičnih skupina bolesnika (stariji, mala dojenčad, imunokompromitirani) ili kod pojave neke od komplikacija bolesti.
I većina ostalih bakterijskih otrovanja hranom događa se na jednak način, to jest umnažanjem uzročnika u namirnicama ili jelima, uglavnom stajanjem hrane izvan hladnjaka nekoliko sati na sobnoj temperaturi.
Stafilokok
Pedijatrijska infektologinja ističe da se norovirusna infekcija možda lakše i češće nego sa salmonelozom može zamijeniti sa stafilokoknim gastroenteritisom.
Staphylococcus aureus se može naći na koži/ranicama/sluznici nosa ljudi koji pripremaju hranu. Kada dospije u hranu stafilokok stvara toksin otporan na temperaturu, koji se kasnijom termičkom obradom ne može uništiti te unatoč kuhanju dovodi do obolijevanja. Ova bakterija je problem naročito ljeti, npr. poznate su mini epidemije iz sladoleda.
Simptomi stafilokoknog gastroenteritisa
Bolest tipično počinje jako naglo, i to nakon kratke inkubacije od samo dva do tri sata. Javljaju se strašna mučnina, bolovi u trbuhu i povraćanje koje dominira kliničkom slikom, dok temperatura i proljev uglavnom nisu jako izraženi. Iako bolest traje kratko, samo jedan do dva dana, često je potrebna parenteralna rehidracija zbog intenziteta povraćanja i nemogućnosti peroralnog unosa.
Liječenje norovirusne infekcije, kao i zapravo svih crijevnih infekcija je većinom simptomatsko i suportivno – što znači održavanje normalne hidracije.
Rotavirusi
Virusi su češći uzročnici zimi, no viđamo ih i tijekom cijele godine. U prvom redu to su norovirusi, rotavirusi, znamo imati i adenoviruse te rjeđe astroviruse i druge. Oni se svi prenose fekooralnim putem, znači preko prljavih ruku i kontaminiranih površina, ali i kontaminiranom hranom ili vodom.
Rotavirusi su najčešći uzročnici crijevne infekcije kod djece, pogotovo mlađe od pet godina, i velik javnozdravstveni problem, no njihova incidencija ipak opada prema ljeti, kada raste učestalost bakterijskih uzročnika – salmonele i kampilobaktera te svih otrovanja hranom koja su posljedica neodgovarajućeg skladištenja, rukovanja i nedovoljne termičke obrade hrane.
Mogu se pojaviti u svim dobnim skupinama, no ipak su najčešći u mlađoj životnoj dobi (dojenčadi i male djece) s obzirom da oni nemaju nikakvu specifičnu imunost na ove patogene. Reinfekcije ovim virusima kasnije u životu većinom uzrokuju blaže kliničke slike.
Razlika norovirus, rotavirus, adenovirus
Iako svi uzrokuju sindrom gastroenteritisa (povraćanje i/ili proljev), nekako je kod norovirusa ipak najčešće dominantniji simptom (afebrilno) povraćanje, rotavirus počinje intenzivnim povraćanjem koje se smiri nakon dan-dva pa krene febrilitet praćen obilnim proljevastim stolicama, dok adenovirusne infekcije najčešće nemaju toliko intenzivni proljev. No, naravno, sve kombinacije i varijante simptoma su moguće kod svake od ovih infekcija.
Bakterijski proljevi ipak češće krenu s visokom temperaturom koju onda prate simptomi gastroenteritisa, posebice učestale proljevaste stolice, ponekad i sa primjesama krvi i sluzi.
Klinička slika svih ovih infekcija je vrlo slična i često se ne može prema simptomima ili laboratorijskim nalazima razlikovati, te se tek pretragom i analizom stolice može postaviti specifična dijagnoza.
Zašto se rotavirusi tako često ponavljaju kod neke djece?
Kod rotavirusa je glavni način prijenosa direktan fekooralni kontakt s osobe na osobu, preko zaraženih predmeta ili čak kapljičnim putem i vrlo je zarazan. Također, može preživjeti satima na rukama i čak i danima na čvrstim površinama, kao što su igračke ili površine za pripremu hrane, što jako olakšava njegovo širenje u kolektivima. Važno je napomenuti da je moguće doživjeti više infekcija rotavirusom u toku života, čak i ako je dijete cijepljeno. Međutim, obično će ponovljene infekcije biti manje ozbiljne i s lakšim simptomima.
Kako se liječe i mjere prevencije?
Nažalost, specifičnog liječenja nema. Važno je spriječiti dehidraciju i nadoknaditi elektrolite koji se gube stolicom/povraćanjem. Ako je dijete blaže dehidrirano tekućina se uvijek nastoji nadoknaditi na usta. Za rehidraciju su najbolje oralne rehidracijske otopine koje osim tekućine sadrže i glukozu i elektrolite i tako bolje održavaju ravnotežu elektrolita i vode u organizmu. Ako ne žele piti te rehidracijske otopine, ne treba forsirati, bitno je da uzimaju bilo koju tekućinu (sok, voda, čaj, juha…).
Stroge dijete dodatno iscrpljuju
Ako je dijete značajno dehidrirano ili povraća, tj. ne može se dobro nadoknaditi tekućina na usta, potrebna je rehidracija infuzijom u venu.
Nekada su se preporučivale stroge dijete, što je napušteno jer nije pokazalo opravdanja, dapače se dodatno iscrpljivao organizam, a nije se zaustavljao proljev. Prema današnjim preporukama stručnih društava, prehranu ne treba bitno mijenjati, uz naravno izbjegavanje jako masne ili slatke hrane ili namirnica koje “napuhuju”, gaziranih pića i sl. Kod proljeva se često preporučuju i probiotici, a postoje i neke tvari (npr. racekadotril i sl) koje se isključivo daju po preporuci liječnikaa.
S obzirom na lagani prijenos i dugo zadržavanje na površinama ovih virusa, iznimno je važno paziti na higijenu ruku i odjeće, ali i svih površina i igračaka koje okružuju dijete kako bi se spriječilo širenje infekcije. Ipak, zbog visoke zaraznosti i mogućnosti kapljičnog prijenosa čak ni visoka higijenska razina ne može sasvim iskorijeniti virus, pa se infekcija javlja i ako se “jako pazi”.
Kada se javiti liječniku?
Većina i onih manje iskusnih roditelja neće odmah potrčati u dom zdravlja ako dijete povraća ili ima proliv. No, ako je dijete izrazito klonulo, slabije mokri, ne tolerira kroz dulje vrijeme nikakav peroralni unos i povraćanje ne staje, ima jake bolove u trbuhu, adinamično je i značajno više spava, svakako se treba javiti liječniku radi procjene stanja i potrebe za parenteralnom rehidracijom.
