Vakcine protiv coronavirusa sigurne su i za trudnice i za dojilje i za dobrovoljne darivatelje krvi dokazali su istraživači, a potvrdili i liječnici širom svijeta, koji ovim skupinama preporučuju obavezno cijepljenje.
Pogotovo su ovi dokazi i podaci važni za našu zemlju, koja ima visoku stopu smrtnosti od posljedica coronavirusa. U zemlji koja zvanično ima 3,7 miliona stanovnika od početka pandemije u martu 2020. godine do danas zaraženo je više od 205.000 osoba, od čega je preminulo približno 9.700.
Do sredine avgusta u BiH je stiglo skoro 2.8 miliona doza cjepiva putem mehanizma COVAX i preko donacija drugih država. Ministarstvo civilnih poslova saopćilo je da je prvu dozu primilo 537.608 (15.71 posto), a drugu 327.698 (9,59 posto građana).
No, ovo su i dalje niski postoci. Ali i netačni, obzirom da su se od marta građani BiH u kolonama upućivali u Srbiju gdje su masovno vakcinisani. No, ni do danas nema podataka o kojem broju građana BiH se radi.
Ubrzano širenje delta soja
Ti podaci ponovo postaju aktuelizirani u situaciji kad broj novozaraženih fatalnim coronavirusom u regionu blago raste. Jedan je razlog usporena imunizacija (kao kod nas), drugi ubrzano širenje delta soja corona virusa. Stručnjaci već odavno upozoravaju da je riječ o višestrukozaraznijem soju od prethodnog. Time i opasnijem.
Osim doktora, virusologa, zaposlenika u bolnicama, koji su u teškim uvjetima i u mukama pregrmili prethodne “valove”, državne, entitetske, odnosno kantonalne zdravstvene institucije ne pokazuju previše brige.
Uostalom, na to smo navikli. Sve je otvoreno, masovna okupljanja tokom ljeta bila su svakodnevnica, preko granica se normalno prolazi. Građani su relaksirani kao prije pandemije. Mnogi su uvjereni da će s jeseni na snagu stupiti nove restrikcije, pa kao da žele iskoristiti posljednje “dane slobode”.
Pred sarajevskom Zetrom, gdje je zakazano cijepljenje za kanton Sarajevo uglavnom nema nikoga. Što govori ili da su se Sarajlije već cjepile u susjedstvu (mogli su i Hrvatskoj) ili da su nasjele na mnogobrojne, agresivne propagandne poruke antivaksera.
Na društvenim mrežama još se raspravlja o benefitima i lošim posljedicama vakcine, a upravo su trudnice, dojilje najzabrinutije.
Povećani rizik
Ravnatelj poliklinike Agram u Sarajevu, ugledni ginekolog Taib Delić kazao je za Interview.ba da je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) 29. juna ove godine potvrdio da trudnice i dojilje imaju veću vjerovatnoću od oboljevanja Covid- 19 kao i da su izložene povećanom riziku od oboljevanja sa teškim simptomima.
On ističe da su podaci o sigurnosi cjepiva protiv coronavirusa na trudnice ograničeni. Ali, dodaje, na osnovu načina na koji cjepiva djeluju u tijelu, stručnjaci vjeruju da ne predstavljaju rizik za trudnice i dojilje
– U toku su ili se planiraju istraživanja o sigurnosti cjepiva protiv COVID 19 . Proizvođači cjepiva prikupljaju podatke o završnim kliničkim ispitivanjima na ženama koje su primile cjepivo i zatrudnile. Prema do sada prikupljenim podacima CDC i FDA nisu identificirane sigurnosne zabrinutosti kod žena koje su primile cjepivo u trudnoći ili periodu dojenja – navodi dr. Delić.
On ističe da se cijepljenje preporučuje onim ženama koje namjeravaju uskoro da zatrudne.
– U zaključku se konstatuje da je cijepljenje u trudnoći osobni izbor i da se o svemu možete informisati u razgovoru sa svojim ljekarom – dodaje dr. Delić.
U Sjedinjenim Državama vakcine protiv COVID -19 su se već počele davati i trudnicama i dojiljama.
Dobre vijesti stigle su i ranije, da infekcije virusom SARS-CoV-2 ne uzrokuje promjene na plodu, kako to na primjer čini infekcija rubeolom.
Na žalost, pandemija već predugo traje, te je bilo dovoljno vremena da se utvrdi kako virus utiče na posteljicu, odnosno na promjene na fetusu.
– Vakcine koje se danas koriste protiv COVID-19 (uključujući i ruske i kineske), ne sadrži živi virus SARS-CoV-2 i nisu opasne po plod – naveli su znanstvenici.
Oni s Harvard Massachusetts Institute of tehnology (MIT), Opće bolnice Massachusetts (MGH) u izvještaju u American Journal of Obstetics and Gynecology. Ispitivali su, istina, ne tako veliki uzorak od 131 žene u SAD. One su primile cjepiva Pfizer, odnosno Moderna. Među njima su bile 84 žene u drugom stanju, 31 je dojila i 16 nisu bile trudne.
Na ovoj nevelikoj grupi dokazano je da vakcine protiv coronavirusa nisu rizične ni u trudnoći ni tokom dojenja.
Kod trudnica i dojilja pronađeni su jednaki nivoi antitijela nastalih usljed vakcine kao kod žena koje nisu trudne. Dokazano je i da se antitijela iz vakcina ne prenose na fetus, ali su pronađena u majčinom mlijeku, što pruža pasivni imunitet bebama.
Dokazano je također da su trudnice, koje su se cijepile imale viši nivo antitijela u poređenju s trudnicama koje su preležale COVID-19, ali nisu vakcinisane.
Cijepljene trudnice nisu imale značajnije nuspojave u poređenju sa ženama koje nisu trudne.
No, to je tek početak istraživanja. Nova istraživanja znanstvenici najavljuju kad je riječ o efektima AstraZeneca i Johnson&Johnson vakcina.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je u februaru ove godine navela da se vektorske vakcine, kakva je AstraZeneca, mogu koristiti za trudnice i dojenje, te jasno naznačila da se dojenje ne obustavlja ako se dojilja vakciniše.
Studije oko nuspojava za Sputnjik V još nisu urađene pa ne postoje smjernice za dojilje, a Sinopharm i Sinovac smatraju se sigurnima.
I britanska Agencija za kontrolu lijekova i zdravstvenih proizvoda (Medicines and Helalthcare products Regulatory Agencu – MHRA), kao i Europska agencija za lijekove – EMA utvrdile su da nema dokaza da kod žena koje zatrudne nakon primanja vakcine dolazi do povećanog rizika, bilo da je riječ o pobačaju ili bolesti.
Nove dileme, stari spinovi
Iako živimo pandemiju više od godinu i pol, a nauka i znanatvenici nadljudskim naporima traže rješenje, mnogo je pitanja i gotovo svakodnevno otvaraju se nove dileme. Kad smo savladali lekciju da je cjepivo spas i gotovo jedina mogućnost o kojoj ne treba raspravljati, otvara se i pitanje mogu li se davatelji krvi (a krv je uvijek potrebna) ponovo vratiti i kad svom humanom zadatku.
Dr. Mersiha Zekotić iz Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH ističe za Interview.ba da se darivanje krvi nakon vakcinacije odnosno prebolovanog virusa privremeno odgađa. Ali ne zauvijek i ne konačno.
– Zavisi o kojoj je vakcini riječ. Nakon primljene Pfizer vakcine davatelj krvi treba napraviti odgodu od 48 sati, a u slučaju simptoma na 7 dana. Kad je riječ o onima koji su primili AstraZenecu ili Sputnjik trebaju sačekati 4 sedmice nakon vakcinacije, a oni koji su cijepljeni Sinopharmom mogu krv dati odmah, ukoliko nemaju nuspojava nakon cijepljenja – navodi dr. Zekotić.
Mogućnost prijenosa Coronavirusa (COVID-19) krvlju i krvnim komponentama zasad je nepoznata.
Općenito nije poznato da se respiratorni virusi prenose transfuzijom krvi, a nisu zabilježeni slučajevi koronavirusa prenesenog transfuzijom. Već postojeće rutinske mjere odabira davaoca krvi trebale bi spriječiti osobe s kliničkim respiratornim infekcijama da daju krv. Davaoci krvi moraju biti dobrog zdravlja i imati normalnu tjelesnu temperaturu na dan donacije.
(Piše: Senka Kurt za Interview.ba)
