Pedijatrica prim. dr Zagorka Vidović iz Doma zdravlja u Šipovu za Kidsinfo piše o alergijama, s posebnim aspektom na one koje se pojavljuju tokom proljeća. Otkriva nam šta ih može prouzrokovati, te savjetuje kako da preventivno djelujemo kako bismo ublažili simptome.
U nastavku pročitajte njen tekst.
Danas sve više ljudi pati od alergija i to ne treba da nas čudi. Analizirajući savremeni način života, možemo naći i odgovore zašto je to tako. Naime, dijete već u prvim godinama života koristi nekoliko različitih vrsta antibiotika, hrana koju svakodnevno konzumiramo sadrži sve više šećera, boja, konzervanasa i vještačkih pojačivača, a najmanje 30 posto populacije izloženo je stresnom načinu života. Postoje i genetske predispozicije, a ne treba zanemariti ni aerozagađenje. Sve to skupa dovodi do narušene crijevne flore, a brojna istraživanja potvrđuju da je uzrok alergija ukorenjen u oštećenoj crijevnoj mikroflori. Imajući u vidu učestalost alergijskih bolesti i prognoze, alergije već zovu „epidemijom 21. vijeka“.
U alergijske bolesti spadaju: alergijska kijavica, bronhijalna astma i atopijski dermatitis.
SIMPTOMI ALERGIJE
Kada se pojave simptomi alergije, alergen je već uspio da, neprimjećeno, pređe prvu barijeru crijevne mukoze. Alergijska reakcija se nikad neće manifestovati kod prvog kontakta s alergenom, već nakon svakog narednog. U sluznici crijeva postoje specifična sekretorna antitjela, koja obično spriječavaju prodor stranih supstanci i alergena, a koje proizvode ćelije crijeva. Te specifične ćelije vezuju se za supstance strane organizmu, obilježavaju ih i ne dozvoljavaju da dođe do alergijske reakcije. Zdrava i uravnotežena crijevna flora je najvažnija u prevenciji i smanjenju rizika od nastanka alergijeskih bolesti, pošto se 80 posto imunoloških ćelija nalazi u crijevima. Crijevna flora se formira u prve tri godine života, a zatim ostaje relativno konstantna. Zato je važno napomenuti da su faktori za razvoj normalne crijevne flore kod dece kompleksni i imamo ograničeno vrijeme da ih obezbijedimo.
Već tokom trudnoće majka može pozitivno da utječe na razvoj pravilne mikroflore svoje bebe. Njen jelovnik bi trebao da sadrži raznovrsnu hranu, bogatu mineralima i vitaminima, jer beba vari ono čime se majka hrani. Pušenje ili čest boravak u zadimljenim prostorijama povećava rizik da dijete bude podložno alergijama. Način rođenja (carski rez ili prirodnim putem), takođe, igra važnu ulogu, jer bebi nedostaje kontakt sa vaginalnom florom majke. Majčino mlijeko (dojene bebe), pored proteina, masti, minerala i sIgA, sadrži i jedinstvene oligosaharide, koji su idealna hrana za bakterijske kolonije u bebinom stomačiću.
Ako u porodici postoji preosetljivost na određene supstance ili namirnice, genetika kao uzrok alergije će u velikoj verovatnoći izazvati alergijsku bolest kod djeteta. Ako kod oba roditelja postoji sklonost ka alergijama, vjerovatnoća za nastanak alergije kod djece se sa 60 posto povećava na 80 posto.
Kliničke manifestacije i trajanje alergijske bolesti zavise od vrste i količine alergena odgovornog za njihov nastanak, dok okidači mogu biti i neka oboljenja, te fizički napor, stres, izlaganje hladnom i vlažnom vazduhu i duvanskom dimu.
PROLJETNA ALERGIJA
Proljetna alergija je neprimjereni i neuobičajeni odgovor imunog sistema na stranu supstancu, alergen. Najčešći simptomi alergijske reakcije su: zapušenost nosa, peckanje i curenje iz nosa, slivanje sekreta niz zadnji zid ždrijela, svrab i suzenje očiju, kašalj i tamni podočnjaci. U teškim slučajevima, organizam može da odreaguje burno anafilaktičkim šokom. Alergija može izazvati napad astme, te proljetne alergije treba ozbiljno shvatiti i sprovoditi preporučeno liječenje.
Najčešći uzročnici proljetnih alergija su različiti zavisno od perioda godine. Naime, od kraja februara do sredine maja to je polen drveća, u kasno proljeće i ljeto polen trave, dok je polen korova najzastupljeniji u kasno ljeto i jesen.
Dijagnoza alergijske bolesti, uz kliničku sliku, postavlja se, najčešće, alergo testiranjem. Radi se kožni test ili test krvi, koji detektuju antitijela na određeni alergen. Za dokazivanje alergije rutinski se još može napraviti bris nosa na eozinofile, što predstavlja dokaz alergijske reakcije na razini nosne sluznice i potvrđuje dijagnozu alergijskog rinitisa. Krvne pretrage od koristi za postavljanje dijagnoze alergije su imunoglobulin E (IgE).
PREVENTIVNO DJELOVANJE
Veoma je teško spriječiti proljetne alergije, ali je neophodno pridržavati se preventivnih mjera kako biste smanjili simptome. One podrazumijevaju:
– u periodu cvjetanja biljki na koje je dijete alergično izbjegavajte duži boravak u prirodi, posebno kada je suvo, toplo i vjetrovito vrijeme;
– usisavajte kući minimum dva puta sedmično i redovno brišite prašinu;
– istuširajte dijete i skinite svu odjeću s njega poslije boravka van kuće;
– izbjegavajte da sušite dječji veš na otvorenom;
– nemojte kuću provjetravati ujutru, jer tada ima najviše polena;
– klima uređaji s polenskim filterima spriječavaju ulazak polena u kuću.
(Kidsinfo.ba)
