Šejla Muranović naša je deveta sagovornica u okviru serijala „Dijete svijeta“. Šejla je porijeklom iz Velike Kladuše, a već 22 godine živi u Norveškoj. Upravo to je zemlja u kojoj, zajedno sa suprugom Mirsadom, odgaja troje djece; sinove Amela i Darisa, te kćerku Belmu. Za naš portal govori o majčinstvu i odgoju djece daleko od zemlje u kojoj je rođena.
Kidsinfo: Kada je riječ o životu u Norveškoj, na šta Vam se bilo najteže navići?
Šejla: U početku je, naravno, novi jezik bio najveći izazov. Krenula sam u srednju školu pri samom dolasku, bez ikakvog prethodnog kursa iz norveškog jezika, što je bilo jako zahtjevno.
Kidsinfo: Jeste li ikada nailazili na „neugodne“ i simpatične situacije, a zbog toga što niste dovoljno poznavali okruženje u kojem ste se našli?
Šejla: Jednom prilikom sam bila pozvana na privatnu zabavu. Pri dolasku sam primjetila da svi nose sa sobom svoje piće, što je za mene bilo nešto nepoznato. Bilo mi je malo neugodno, ali domaćica me je uz osmijeh i razumijevanje počastila svojim pićem.
Kidsinfo: Kada biste morali da birate, zbog čega biste izabrali život u Norveškoj u odnosu na onaj u BiH i obrnuto, a s aspekta majčinstva i porodičnog života?
Šejla: Biti majka u Norveškoj je mnogo sigurnije, lakše i praktičnije nego u BiH. Norveški sistem vaspitanja se prilagođava svakom djetetu individualno i u skladu s djetetovim potrebama, a ne obrnuto. Ne očekuje se od djeteta da se uklopi u neki određeni format, već se poštuje i vrednuje različitost i posebnost. Samim tim je pritisak na majku manji i ona se opušteno može posvetiti odgoju djece bez grižnje savjesti.
Kidsinfo: Koje su to porodične vrijednosti kojima Norvežani posebno pridaju značaj? Postoje li neke tradicije koje su im posebno bitne?
Šejla: Norvežani posebno pridaju značaj životu u prirodi i zdravom životu. Što se tiče tradicije, posebno vrednuju Božić, Uskrs i Dan nezavisnosti koji je 17. maja. Tada djeca imaju glavnu ulogu i predstavljaju se kao najveći resurs i blago nacije.
Darisovo rođenje me je promijenilo u smislu da sam naučila mnogo toga o različitosti kod djece i ljudi uopšte. Također sam postala mnogo tolerantnija i strpljivija. Svjesna sam pravih vrijednosti, ali i toga šta nije vrijedno moje pažnje
Kidsinfo: Kada govorimo o kontekstu majčinstva i porodičnog života, u čemu su Norvežani i ljudi iz BiH najsličniji?
Šejla: I norveški i bh. roditelji provode mnogo vremena sa svojom djecom i posvećuju dosta pažnje njihovom školovanju i tome da se bave sportom.
Kidsinfo: Imate troje djece. Šta je ono što, kada je riječ o njihovom odgoju, primjenjujete iz kulture i okruženja u kojem živite, a šta ste zadržali iz svoje kulture?
Šejla: U odgoju djece puno više koristim verbalnu komunikaciju, što znači da se s djecom mnogo više priča. U norveškoj su roditelji tolerantniji i imaju više strpljenja u odnosu s djecom.
Kidsinfo: Mnogi smatraju da vrijednosti koje su dio našeg vaspitanja zavise od okruženja u kojem odrastamo, no može li se govoriti o njihovoj univerzalnosti?
Šejla: Naravno da se može govoriti o univerzalnim vrijednostima. To je uvijek bezuslovna ljubav prema djetetu, te stavljanje porodice na prvo mjesto.
Kidsinfo: Šta bi, po Vašem mišljenju, trebalo da karakteriše svako dijete svijeta?
Šejla: Prvo želim da kažem da nijedno dijete na svijetu nije isto i nema istu polaznu tačku. Smatram da svako dijete treba da ima ljubav i poštovanje svojih najbližih, te toplinu doma.
Kidsinfo: Govore li Vaša djeca i Vaš maternji jezik?
Šejla: Djeca, naravno, pričaju oba jezika. Maternji jezik se koristi u kući, a norveški praktikuju u vrtiću, školi i tokom druženja.
Kidsinfo: Koje su to vrijednosti kojima djecu nastojite naučiti?
Šejla: Svoju djecu nastojim naučiti o našoj bosanskoj kulturi, baštini i korijenima. Također ih nastojim naučiti da poštuju sve ljude bez obzira na to odakle dolaze.
Kidsinfo: Koliko često s djecom dolazite u BiH i šta je ono što im obavezno pokažete u rodnom gradu?
Šejla: Dolazimo svake godine i tom prilikom im pokazujemo našu prirodu. Učimo ih da uživaju u našoj bogatoj kuhinji i, naravno, puno vježbamo naš jezik.
Kidsinfo: Vaš srednji sin Daris ima Down sindrom. Šta biste savjetovali drugim roditeljima koji se, eventualno, tek susretnu s izazovima s kakvim ste se Vi suočili s njegovim rođenjem? U čemu da pronađu snagu?
Šejla: Naravno da sam bila u šoku nakon rođenja Darisa. Doktori su me pripremili na najgore i ja sam bila tužna i u nevjerici. Međutim, vremenom sam postajala sve pozitivnija i uz podršku porodice sam prihvatila tu mogućnost da odgajam jedno takvo posebno dijete. Daris je lijepo napredovao i shvatila sam da je on unikatno dijete koje mi je pružilo mnogo ljubavi i sreće. Drugim ženama u istoj situaciji bih preporučula da se ne boje i da smjelo zakorače u taj čarobni svijet sa svojom posebnom djecom. Također je važno osloboditi se predrasuda i ne obazirati se na komentare i osude drugih ljudi.
Kidsinfo: Čemu Vas je njegovo rođenje naučilo?
Šejla: Darisovo rođenje me je promijenilo u smislu da sam naučila mnogo toga o različitosti kod djece i ljudi uopšte. Također sam postala mnogo tolerantnija i strpljivija. Svjesna sam pravih vrijednosti, ali i toga šta nije vrijedno moje pažnje.
Kidsinfo: Koliko je u današnje vrijeme izazovno biti majka troje djece, zapravo, koji su to najveći izazovi majčinstva?
Šejla: Svaka žena koja radi van kuće zna koliko je teško naći balans između porodičnog i profesionalnog života. Zbog toga je meni kao majci nedostatak vremena veliki izazov u svakodnevici.
Biti majka u Norveškoj je mnogo sigurnije, lakše i praktičnije nego u BiH. Norveški sistem vaspitanja se prilagođava svakom djetetu individualno i u skladu s djetetovim potrebama, a ne obrnuto. Ne očekuje se od djeteta da se uklopi u neki određeni format, već se poštuje i vrednuje različitost i posebnost
Kidsinfo: Kada pogledate na članove svoje porodice, zbog čega ste najviše ponosni?
Šejla: Najviše sam ponosna i sretna što sam se ostvarila kao majka, znajući da mnogim ženama upravo to nedostaje u životu. Imam sretnu i skladnu porodicu, muža koji me voli i koji je moj najveći oslonac i podrška, i djecu koja nam uljepšavaju svaki novi dan. Šta više poželjeti?
(Milica Brčkalo Gajić, Kidsinfo.ba)
