Primarijus doktor Zdenka Škorić-Kovačić, pedijatar-kardiolog, cijeli svoj radni vijek provela je u Banjaluci, radeći u različitim zdravstvenim ustanovama. U razgovoru za portal BUKA, doktorica Škorić Kovačić govori o povišenom krvnom pritisku kod djece.
Pedijatrica Škorić-Kovačić kaže da je hipertenzija, pored malignih oboljenja, osnovni zdravstveni problem razvijenog dijela svijeta.
Ona je jedan od značajnih faktora za razvoj arterioskleroze na krvnim sudovima kod djece. U osnovi svih bolesti kardio-vaskularnog sistema su arteriosklerozne promjene na krvnim sudovima. Faktori rizika za razvoj arterioskleroze kod djece su nepravilna prehrana sa zasićenim masnoćama i konzumiranje velike količine soli, kao i fizička neaktivnost, aktivno pušenje u adolescentnom dobu i pasivno pušenju male djece, kao i stres – kaže za BUKU pedijatrica Škorić-Kovačić.
Ona ističe da su istraživanja potvrdila pojavu arteriosklerotičnih promjena kod djece već u osmoj godini života.
Želim da kao pedijatar-kardiolog naglasim problem hipertenzije-povišenog krvnog pritiska koji se javlja kod naše djece od najranijeg uzrasta do adolescentnog doba. Svjetski dan hipertenzije obilježava se 15. maja i mnogo je u medijima pisano i pričano o hipertenziji kod odraslog stanovništva, ali nažalost malo ili nimalo se govorilo o hipertenziji kod djece. Hipertenzija kod odraslih je uzrok velikog broja bolesti, invalidnosti i smrtnosti, a svoje korijene često vuče iz perioda djetinjstva – pojašnjava doktorica.
Doktorica dodaje da se, nažalost, povišen krvni pritisak kod djece i adolescenata ne otkriva na vrijeme, jer se ne misli na taj problem i krvni pritisak se kod djece ne mjeri.
Povećan rizik od hipertenzije imaju djeca čiji jedan ili oba roditelja imaju hipertenziju i savjetujem te roditelje da svojim mališanima češće izmjere krvni pritisak i da na to upozore i pedijatra djeteta. Postavljanje dijagnoze hipertenzije nije tako lako kod djece kao kod odraslih. Tokom rasta i razvoja, krvni pritisak djece se mijenja. U doba puberteta dešavaju se velike hormonalne promjene koje utiču na visinu krvnog pritiska. Vrijednosti krvnog pritiska osciliraju i tokom 24 sata i na njegovu visinu utiču brojni faktori iz okoline, kao što su fizička aktivnost, uzbuđenje i stres – ističe pedijatrica Škorić-Kovačić.
Simptomi koji će pobuditi sumnju na povišen krvni pritisak kod djece su:
– česta krvarenja iz nosa,
-razdražljivost,
-glavobolja,
-zujanje u ušima,
-zamaranje,
– slabije napredovanje,
– smetnje vida,
– bljedilo ili crvenilo lica,
– ubrzan rad srca u mirovanju
Da bi se postavila dijagnoza hipertenzije kod djece, mora se načiniti odgovarajuća dijagnostička obrada, kao prvo mora se mjeriti krvni pritisak kod djeteta. Za pouzdano mjernje krvnog pritiska moraju se poštovati određena pravila. Prije svega, morate imati kvalitetan aparat za mjerenje pritiska, poželjno je da da to bude živin sfingomanometar, te da bude odgovarajuće širine i dužine za dob djeteta, da bi se dobio pouzdan rezultat. Prije mjerenja pritiska, dijete mora sjediti mirno 5 minuta. Manje dijete može sjediti roditelju u krilu, a za procjenu visine pritiska ljekari koriste tablice, nomograme koji se baziraj na uzrastu, visini i polu djeta. Roditelji mogu djeci orijentaciono mjeriti krvni pritisak i sa digitalnim aparatom. Nomogrami nisu dostupni roditeljima, a traže i stručno tumačenje istih – stiče sagovornica.
Doktorica dodaje, zbog lakše orijentacije, da je za dijete do 5 godina gornja granica krvnog pritiska 110/70 mmHg, za djecu od 5 do 10 godina 120/75 mmHg, a za djecu između 10-15 godina 130/80mmH.
Ovo su gornje granice pritiska na koje treba reagovati i javiti se pedijatru. Potrebno je da se načine tri mjerenja visine pritiska i da se na temelju toga uradi dijagnostička obrada kojom ćemo utvrditi uzrok hipertenzije kod djeteta. Hipertenzije kod djece mogu biti primarne-esencijalne ili sekundarne. Primarne, esencijalne hipertenzije su nepoznatog uzroka i često se nasljeđuju od roditelja, a sekundarne mogu biti simptom bolesti bubrega, srca i endokrinoloških bolesti. Dakle, neophodno je uraditi dijagnostičke pretrage da se otkrije uzrok pojave visokog pritiska – pojašnjava.
Dodaje da se, nakon utvrđenog uzroka bolesti, pristupa odgovarajućem liječenju, kako bi suzbili pojavu komplikacija na brojnim organima, oku, mozgu, srcu i bubrezima djeteta.
Danas se povišen pritisak kod djece liječi nemedikamentoznim-nefarmakološkim mjerama, odnosno zdravim stilom života, ali i medikamentoznim mjerama, kao i kombinacijom oba metoda.
Cilj liječenja je da dijete sa visokim pritiskom ne postane odrasla osoba sa hipertenzijom. Na temelju uzroka povišenog pritiska, ljekar će odrediti vrstu medikemantozne terapije. Nefarmakološke mjere podrazumijevaju usvajanje zdravog stila života u djetinjstvu, a to znači pravilnu prehranu, redovnu fizički aktivnost, suzbijati prekomjernu težinu tj. debljinu, život bez duhanskog dima, kao i smanjenje stresa.
Kada je prehrana u pitanju, glavni akcenat u liječenju hipertenzije kod djece stavlja se na količinu soli u hrani. Istraživanja su potvrdila da je dnevna količina soli koja se unosi oko 10 do 13 grama. Sa smanjenjem unosa soli do 5-6 grama, značajno se snižava krvni pritisak, a tendencija je da se unos soli smanji čak na 3 grama, što bi bilo izuzetno značajno za zdravlje djece. Industrijske prerađevine sadrže dosta natriumove soli, a bilo bi poželjno da se natrij mijenja sa kalijumovom soli. Zastupljenost zelenog, lisnatog povrća zbog hlorofila, te korijenastog povrća, voće, integralne žitarice, koštunjavo voće, bademi, lješnici, orasi, biljna hladno cijeđena ulja, mliječne fermenitirane proizvode, ribu i mršava mesa. Sve to mora biti u prehrani djece, a potrebno je izbaciti slane grickalice, slatkiše i gazirana pića – pojašnjava doktorica.
Dodaje da je fizička aktivnost od izuzetnog značaja za djecu sa povišenim krvnim pritiskom, jer održavafunkcionalnu i odbrambenu sposobnost, mentalnu kondiciju, te prevenira prekomjernu tjelesnu težinu.
Fizička aktivnost reguliše krvni pritisak povećanjem unutrašnjeg prečnika i elastičnosti krvnih sudova. Nivo holesterola i loših frakcija holesterola LDL se snižava, a dobri holesterol se povećava, nivo šećera u krvi pada. Fizička aktivnost povećava raspoloženje djeteta, luče se hormoni sreće endorfin, serotonin ,dopamin što pomaže djetu da se odbrani od stresa. Djeca treba da se bave rekreativnom fizičkom aktivnošću 3-5 puta sedmično, 45-60 minuta. Dokazano je da samo aerobne fizičke vježbe kao što je trčanje, vožnja biciklom, brzi hod, plivanje, te vježbe istezanja imaju pozitivan efekat na lipidni status, odnosno, masnoće krvi i nivo šećera. Upozorila bih da nije preporučiljivo za djecu u razvoju da rade statičke vježbe, a to su vježbe u teretani i dizanje tegova. Te vježbe dovode do hipertrofije poprečno-prugastih mišića, skraćuju mišiće i nemaju pzitivan efekat na srce i krvne sudove. Ukoliko se rade statičke vježbe, obavezno je prije i poslije tih vježbi raditi vježbe istezanja“, kaže pedijatrica pedijatrica Škorić-Kovačić.
Dodaje da je pušenje velika prijetnja za razvoj hipertenzije.
Veliki procenat djece u adolescentnom dobu su aktivni pušači. Manja djeca koja žive sa roditeljima koji su pušači su pasivni pušači i boluju od svih bolesti od kojih boluju aktivni pušači. Dakle, usvajanje navika zdravog stila života u djetinjstvu je najkorisniji način prevencije hipertenzije i drugih srčanih problema. Djeca i mladi koji imaju izbalansiranu prehranu, redovno vježbaju i koji odole pritisku da počnu pušiti izrašće u zdravu odraslu osobu – kaže na kraju razovora za BUKU pedijatrica Škorić-Kovačić.
(buka.com, Kidsinfo.ba)
