Djeca su tokom pandemije Korona virusa većinu svog vremena provela u kućama zbog naloženih mjera kriznih štabova. U to vrijeme bila su značajno izložena tehnologijama i online aktivnostima, krenuvši od nastavnog procesa, pa do svakodnevnog korištenja interneta kao medija. Prema informacijama koje smo dobili od Federalne uprave policije generalno su u online prostoru nasilju više izložene djevojčice u odnosu na dječake, a tokom ove pandemije najviše se povećalo online seksualno zlostavljanje djece.
Iskorištavanje djeteta, odnosno online seksualno zlostavljanje djece baš se povećalo. Bilo je prevara putem interneta više nego inače. Kod pedofila nema pravila, bilo je djevojčica i dječaka. Međutim, uvijek su više djevojčice izložene, zavisno od profila pedofila. Bilo je evidentiranih i drugih slučajeva nasilja, ali se nije povećalo u odnosu na period prije pandemije – kaže Saša Petrović, istražitelj za borbu protiv kompjuterskog kriminala u Federalnoj upravi policije (FUP).
Magistrice socijalne pedagogije Mirele Šuman, koja je objavila knjigu “Agresivnost i vršnjačko nasilje kod učenika u osnovnim školama” ističe kako je čitava situacija s pandemijom Korona virusa bila pogodna povećanju online nasilja nad djecom.
– Upravo se nasilje dešava u tom online svijetu. U biti kada se desi fizičko nasilje to je rezultat cijelog procesa online nasilja koje je kontinuirano. Kada je dijete fizički zlostavljano, govorimo o situaciji kada dijete ide u školu, to je period kada je sigurno u kući, a ne u obrazovnoj ustanovi. Sada je drugačija situacija s obzirom na činjenicu da su djeca okrenuta skroz tehnologiji. Cijelo njihovo obrazovanje se održava putem tehnologija i vjerovatnoća da djeca budu izložena nasilju je veća – ističe Šuman.
Navodi da sigurnost na internetu poslije ovog iskustva s virusom COVID 19 i prelaska cijelog obrazovanja predškolskog, osnovnog, srednjeg i visokog u online sferu, treba postati dio školskih programa.
– Ono što mi moramo raditi jeste naučiti djecu da koriste internet sigurno. Treba se primijetiti da su se i nastavnici, kao i roditelji, okrenuli tehnologijama. Možemo vidjeti kako se neki od njih ne snalaze zbog nepoznavanja tehnologija i ovog medija. U tim situacijama djeca su prepuštena sama sebi i mogu pretraživati razne sadržaja iz znatiželje i dovesti se u nepovoljan položaj, zato je ključno da roditelji i nastavnici u tom cijelom procesu educiraju i sebe – poručuje Šuman.
Objašnjava kako se najlakše može primijetiti u ponašanju djeteta da li trpi određeni vid nasilja, u ovom slučaju online nasilje: “Dijete može više koristiti tehnologiju, željeti da provodi više vremena u odvojenim prostorijama, izbjegavati da roditelj vidi kada koristi tehnologiju, može biti povučeno i imati represivno ponašanje, sve su to neki od elemenata da je dijete žrtva nasilja”.
Kaže kako roditelj treba iskoristiti ovo vrijeme za razgovor sa svojom djecom.
– Ovo je prilika da se kroz razgovor stvara povjerenje. Ukoliko se dijete povjeri roditelju, to ne znači da on treba samostalno preuzimati rješavanje tog slučaja već treba prijaviti nadležnim organima – navodi Šuman.
Za online nasilje postoji besplatna telefonska linija za psihosocijalnu podršku, gdje roditelji djeca mogu pozvati na telefon 0800 22323 i gdje mogu dobiti podršku u vidu savjeta.
Postoji i hotline gdje se može poslati direktna prijava s dokazima.
– Zlostavljanje djece roditelji direktno mogu prijaviti i Federalnoj upravi policije s dokazom, gdje oni imaju poseban cyber odjel i oni djeluju po svakoj prijavi, onda se uključuju i centri za socijalni rad, ovisno o situaciji – zaključila je Šuman.
(Interview.ba, Kidsinfo.ba)
