Oftalmologinja Jasmina Alajbegović – Halimić, koja vodi Oftalmološku ordinaciju “Dr. Halimić”, za Kidsinfo.ba govori o slabovidnosti kod djece, te o tome kako je prepoznati.
Slabovidnost ili ambliopija je smanjenje vidne oštrine na jednom ili oba oka, a bez prisutne vidljive bolesti oka. Slabovidnost se javlja kod oko dva do tri posto djece i najčešće je stanje u dječijoj oftalmologiji. Često ostane neprepoznata u ranom djetinjstvu, pogotovo u situaciji kada nema vidljivih vanjskih znakova u smislu bježanja oka ili strabizma, koji je, uz nejednake refrakcione anomalije ili anizometropije, najčešći uzrok ambliopije.
Upravo je period ranog djetinjstva veoma bitan u razvoju vida i poželjno je u tom periodu prepoznati ambliopiju, kako bi se na vrijeme počelo s liječenjem. Ako se slabovidnost otkrije u starijoj životnoj dobi djeteta, šanse za poboljšanje i razvoj vida su manje. No, na slabiji vid mala djeca se rijetko kad žale ili čak i ne primjećuju, pogotovo u situaciji slabovidnosti na jednom oku. Starija djeca donekle mogu prepoznati da je vid na jednom oku slabiji ili se mogu požaliti na otežano čitanje, gledanje TV-a, čitanje sa školske table i slično. Najčešće se slabovidnost primjeti na sistematskom pregledu prije upisa u školu, mada je poželjno da se ona prepozna između treće i četvrte godine života, jer se tada razvoj vida još nije definitivno završio, te je i liječenje uspješnije.
Najvažnija je provjera vida ili određivanje vidne oštrine na oba oka pojedinačno, a prema testovima i tablicama za ispitivanje vida koje su prilagođene dobi djeteta. Ako se ispostavi da dijete slabije vidi na jedno ili oba oka, upućuje se dalje oftalmologu, po mogućnosti onom za djecu. Tada se obavlja kompletan pregled, koji uključuje: određivanje vidne oštrine, ispitivanje položaja očiju i stanja binokularnog vida, pregled prednjeg segmenta oka, određivanje refrakcije u cikloplegiji ukapavanjem kapi koje šire zjenice, pregled očnog dna, određivanje dioptrije za naočale ili kontaktna sočiva, te propisivanje vježbi vida i davanje preporuke i smjernice za liječenje.
Ako se utvrdi da postoji slabovidnost, a uz to i refrakciona anomalija, počne se sa nošenjem odgovarajućih naočala ili sočiva, kao i sa zatvaranjem ili okluzijom boljeg oka kako bi se slabije oko prisililo da gleda. Period liječenja zavisi od stepena ambliopije, bježanja oka i dobi djeteta, ali svakako podrazumijeva duži vremenski period. Flaster je potrebno staviti preko oka, a ne na naočale kako bi se onemogućilo da oko gleda sa strane. Dokazano je da je efekt okluzije veći ukoliko dijete aktivno provede vrijeme u crtanju, čitanju, precrtavanju, igranju igrica i slično. S obzirom da se djeca često opiru nošenju flastera, potrebno je puno strpljenja i upornosti kako bi se postigao željeni efekt. Dijete koje jako slabo vidi na nepokriveno oko više će se opirati zatvaranju boljeg oka nego dijete s boljim vidom. U slučaju da izostane rezultat liječenjem okluzijom, pokuša se sa drugim opcijama liječenja, a ako baš ni to ne pomogne, može se smatrati da je slabovidnsot trajna. Na sreću više je slučajeva gdje se postigne dobar rezultat.
(Kidsinfo.ba)
