Svaki prenatalni test daje informaciju i o polu bebe. Ova informacija može biti važna za dalje planiranje, a pomaže i prilikom zbližavanja roditelja sa nerođenim djetetom, jer djeluje da bebu polako upoznaju
Neinvazivni prenatalni test je test koji se radi u ranoj trudnoći s ciljem utvrđivanja genetskog zdravlja fetusa. Zahvaljujući naprednoj tehnologiji, analiza se radi iz samo 10 ml majčine krvi, a pouzdanost testova je uglavnom 99,9%. Jedna od njegovih prednosti je što se može uraditi veoma rano, prije drugih testova, a kada je najbolje uraditi prenatalni test pročitajte u nastavku.
Redosljed testova u trudnoći
- Test za utvrđivanje trudnoće
- Ultrazvučni pregledi – prvi ultrazvučni pregled se radi uglavnom nakon izostanka menstruacije, najbolje 3 nedjelje od izostanka, radi utvrđivanja trudnoće. Svjetska zdravstvena organizacija predlaže da se ultrazvuk radi samo tri puta tokom trudnoće, ukoliko nema potrebe za više.
- NIPT (neinvazivni prenatalni test) – radi se već od 10. nedjelje trudnoće
- Kombinovani testovi – dabl test radi se od 12. do 14. nedjelje; tripl test se radi između 16. i 18. nedjelje
- Invazivne metode – biopsija horionskih čupica se radi između 10. i 12. nedjelje; amniocenteza se radi uglavnom između 16. i 18. nedjelje trudnoće; kordocenteza se radi nakon 20. nedjelje, najčešće u 22. i 23. nedjelji.
- Fetalna ehokardiografija – ultrazvuk srca bebe se radi nakon 20. nedjelje trudnoće
Pravo vrijeme
Postoji mnogo neslaganja kada je riječ o tome kada treba da se uradi prenatalni test, što može dodatno zbuniti trudnice. Neki testovi nude mogućnost testiranja već u 9. nedjelji, dok je kod većine donja granica 10. nedjelja trudnoće. Ipak, sve više trudnica se odlučuje da prenatalni test uradi kasnije. Zašto je to tako?
Rezultati NIPT-a daju se iz uzorka venske krvi trudnice. Prilikom izbora prenatalnog testa, vodite računa o tome da li taj test tokom analize izdvaja DNK bebe iz majčine. Izbor treba da svedete na one koji izdvajaju bebinu DNK. To znači da analiziraju isključivo bebinu DNK, a ne DNK majke. Šta to znači za vas? Znači da dobijate pouzdan i tačan rezultat o genetskom zdravlju vaše bebe, bez mogućnosti da je nalaz očitan iz vaše DNK.
A sada, zašto baš 10. nedjelja?
Već od 6. nedjelje trudnoće, bebina DNK, koja je došla iz placente, slobodno cirkuliše kroz majčinu krv. Da bi analiza bila uspješna potrebno je da bude dovoljno genetskog materijala bebe u krvi majke. Mnogobrojna istraživanja dokazala su da je to period od 10. nedjelje trudnoće.
Da li se nalaz prenatalnog testa razlikuje u različitim periodima?
Ne! Bilo da test radite u 10, 13. ili 20. nedjelji, dobićete isti rezultat! Razlog toga je to što se analiza radi iz DNK bebe, a znamo da jednom formiran DNK ne može da se mijenja.
Ako se odlučuješ na kasnije testiranje samo da bi fetalna frakcija bila veća, treba da znaš da nema potrebe to da radiš. Veći procenat fetalne frakcije nije garancija za veću preciznost rezultata. Ukoliko ima dovoljno fetalne frakcije u krvi majke, analiza će biti urađena. Ukoliko je pristuno nedovoljno fetalne frakcije, uzorak jednostavno neće moći biti analiziran.
Dakle, svejedno je da li u tvojoj krvi ima 5, 10 ili 15% fetalne frakcije – test je jednako tačan.
Zašto ne treba čekati sa prenatalnim testiranjem?
Osnova prenatalnih testova je utvrđivanje genetskog zdravlja bebe, ali ključni faktori su rano otkrivanje, neinvazivna metoda bez opasnosti za majku i bebu i kratak period čekanja na rezultate. Na osnovu rezultata, roditelji, u dogovoru sa ginekologom, će donijeti odluku o narednim koracima. Ranim otkrivanjem hromozomopatija dobijate na vremenu za dodatno informisanje i pripreme.
Rano testiranje i brzo dobijanje rezultata posebno je važno za rizične grupe trudnica (loš nalaz dabl testa, vantjelesna oplodnja, trudnice starije od 35 godina, opterećena porodična anamneza, prethodni pobačaji). Osim toga, s obzirom na to da se hromozomopatije mogu javiti u svakoj trudnoći – svakoj trudnici se savjetuje rano prenatalno testiranje.
1. Možete izbjeći invazivne metode i druge testove
Zakon propisuje da se trudnice starije od 35 godina podvrgavaju invazivnoj metodi – amniocentezi. Većina trudnica, bilo da se radi o rizičnoj trudnoći ili ne, ne želi da bebu izlaže tom riziku. Takođe, kako smo već napisali, amniocenteza se radi tek nakon 16. nedjelje što je poprilično kasno u slučaju određenih komplikacija.
Ukoliko se prenatalni test uradi na vrijeme, i on pokaže da je sve u redu, ne morate raditi ni kombinovane testove niti sebe i bebu izlagati invazivnoj metodi.
2. Uredan nalaz omogućava bezbrižnu trudnoću
Trudnoća zaista treba da bude divan period u životu svake majke. Već tada buduća majka se povezuje sa svojom bebom, a svako izlaganje stresu i nervozi narušava taj sklad. Rano testiranje već od 10. nedjelje trudnoće omogućava vam da preostalih 30 nedjelja uživate u iščekivanju najvoljenijeg bića.
3. Rano testiranje daje mogućnost za djelovanje
U slučaju da se neko stanje otkrije na vrijeme, postoji mogućnost da se uz adekvatno djelovanje djetetu značajno poboljša kvalitet života. Takav je slučaj sa Tarnerovim sindormom. Tarnerov sindrom je genetski poremećaj koji se javlja samo kod djevojčica. Bebe rođene sa Tarnerovim sindromom imaju samo jedan X hromozom (monozomija X ili X0), ili im nedostaje veliki dio jednog od X hromozoma.
Kada se otkrije na vreme, djevojčicama se od malena pruža ispravna medicinska njega, a u vrijeme puberteta daje hormonska terapija ženskim polnim hormonima. Na taj način se izaziva pojava sekundarnih polnih odlika i značajno poboljšava kvalitet života.
4. Olakšava planiranje
Svaki prenatalni test daje informaciju i o polu bebe. Ova informacija može biti važna za dalje planiranje, a pomaže i prilikom zbližavanja roditelja sa nerođenim djetetom, jer djeluje da bebu polako upoznaju.
Adekvatno informiranje je ključ za donošenje ispravnih i pravovremenih odluka. Nadamo se da će vam ovaj tekst pomoći u odluci kada uraditi prenatalni test.
