Liječnici savjetu da je za vrijeme onečišćenog zraka preporučljivo da djeca baš ne borave na otvorenom, posebice ona koja imaju zdravstvene tegobe
Došli su dani zbog kojih izbjegavamo šetnje. Zagađen, opasan zrak, magla, čak i najzdravijim izaziva otežano disanje i iritaciju grla.
A djeca ne mogu biti samo u kući. Pa je zato pravo pitanje kad bi bilo najsigurnije izvoditi bebe i malu djecu.
Magla sama po sebi nije štetna; to su kapljice vode koje lebde u zraku. No, problem nastaje kada se u magli zadrže štetne čestice iz zraka, kao što su onečišćenja od automobila, industrijskih emisija i kućanstava koja koriste fosilna goriva za grijanje. Te čestice mogu pogoršati kvalitetu zraka, osobito tijekom zimskih dana kada su temperature niže, a zrak stagnira.
Preporuke stručnjaka
Liječnici savjetu da je za vrijeme onečišćenog zraka preporučljivo da djeca baš ne borave na otvorenom, posebice ona koja imaju zdravstvene tegobe.
– Djeca s hroničnim bolestima, djeca s alergijskim bolestima, astmatičari… – navode liječnici.
Oni dodaju da su, po pravilu, tokom hladnijih dana, dječije ambulante pune. Neki dolaze s gripom, drugi s prehladom, rinovirusima, respiratornim infekcijama.
Djeca, a osobito bebe, osjetljivija su na onečišćenje zraka. Njihov dišni sustav još se uvijek razvija, a udisanje štetnih čestica može iritirati dišne puteve, uzrokovati kašalj, otežano disanje te čak potaknuti astmatične napade kod djece sklone alergijama. Također, istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost lošem zraku može utjecati na cjelokupno zdravlje djeteta.
Prema preporukama stručnjaka za javno zdravstvo, u dane kad je kvaliteta zraka vrlo loša, najbolje je izbjegavati duže šetnje, osobito ujutro kad je magla najgušća. Ako je moguće, šetnje s bebama i malom djecom treba ograničiti na kraće periode ili odgoditi do kasnijih sati, kad se magla povuče i zrak malo pročisti.
Iako zagađen zrak pogađa ljude svih dobnih skupina, djeca su, zaključuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), u većem riziku od odraslih.
Prema WHO, čak 93% djece na svijetu živi u okruženju u kojem je nivo zagađenosti zraka iznad dozvoljenih granica.
Najčešće posljedice
Oni navode koje su najčešće i najveće posljedice zagađenog zraka na zdravlje djece:
Glavobolja – Štetne hemikalije prisutne u zraku dovode do jakih glavobolja. Zbog povišenog nivoa zagađujućih materija u zraku, mnoga djeca se osjećaju tromo, posebno kada su uključena u neke fizičke aktivnosti. Zagađen zrak takođe uzrokuje peckanje očiju, upalu grla, što također završi glavoboljom.
Prijevremeni porod – Loš kvalitet vazduha utiče ne samo na malu djecu već i na nerođene bebe. Mnoga istraživanja pokazuju da ako su trudnice izložene zagađenom zraku, to može dovesti do prijevremenog porođaja, male porođajne težine i smrtnosti.
Pokretači astme – Ako djeca boluju od astme, zagađujuće materije poput ozona koji se uglavnom nalaze u smogu pogoršavaju situaciju pospješujući napade astme. Zagađujuće materije iritiraju disajne puteve, što djeci otežava pravilno disanje i uzrokuje mnoga respiratorna oboljenja.
Smanjena funkcija pluća – Djeca dišu brže od odraslih, što znači da brže udišu više zagađujućih materija. To je razlog zašto dugotrajna izloženost zagađenom zraku smanjuje kapacitet pluća i dovodi do oštećenja pluća.
Razvoj mozga – Zagađen zrak takođe nanosi ozbiljnu štetu razvoju djetetovog mozga. Ultrafine zagađujuće materije prisutne u zraku ulaze u krvotok, putuju u mozak i oštećuju moždana tkiva. To može dovesti do doživotnih komplikacija.
Kako zaštititi djecu?
- Pratite indekse kvalitete zraka: Danas postoje aplikacije koje vam mogu reći kakva je kvaliteta zraka u vašoj blizini. Ako su vrijednosti visoke, razmislite o odgađanju boravka na otvorenom.
- Birajte parkove i zelene površine: Ako već izlazite, bolje je posjetiti parkove ili područja dalje od prometnica jer su razine onečišćenja obično niže u prirodnim okolišima. Planina, makar vikendom, idealno je rješenje.
- Izbjegavajte jutarnje šetnje: Magla je najgušća ujutro, stoga je za zdravlje djeteta bolje pričekati kasnije sate kada se zrak može malo razbistriti.
Razboritost i prilagođavanje vremenskim uvjetima, kao i pratnja stručnih preporuka o kvaliteti zraka, mogu pomoći roditeljima da zaštite svoje najmlađe te im pruže sigurno i zdravo okruženje za rast.
