fbpx

Mame blogerice pišu za Kidsinfo: Stvara li klasična muzika male genijalce?

Lemana Terzimehić je Danijeva mama, Aldinova supruga, ali i učiteljica koja se, kako ističe, nada da uspješno balansira između privatnih i poslovnih obaveza, prijateljskih i društvenih odnosa, te svih drugih uloga koje su joj po rođenju ili sticajem okolnosti pripale. Dodaje da se trudi da ne zanemaruje ni jednu od ovih uloga jer one čine ono što ona jeste, ali ne krije da joj se na kraju dana desi da ni sama ne zna koja od njih je više umori.

Za naš portal Lemana piše o jednoj od najljepših, ali i, kako često možemo čuti,  najtežih životnih uloga, onoj roditeljskoj. U nastavku pročitajte njen tekst i ne zaboravite da Lemanu možete pratiti i na njenom Instagram profilu @sretnoodrastanje

Odmah u prvoj rečenici riješit ćemo tu misteriju. Ne. Klasična muzika ne stvara male genijalce. Ali…

Uvijek ima ono ALI. Istraživanja su pokazala da pozitivno djeluje na cjelokupni psihofizički razvoj djeteta.

Bebe najprije uče dodirom i slušanjem, registruju pozitivne, prijatne tonove i razlikuju ih od onih drugih. Stoga muzika, posebno klasična ima značajno mjesto u razvoju djeteta. Ona opušta i  djeluje umirujuće. Stoga se preporučuje slušanje klasične muzike i u prenatalnom periodu, osobito one laganog tempa. Jasno definisana struktura klasičnih djela doprinosi razvoju sposobnosti za prihvatanje različitih obrazaca koji se svakodnevno ponavljaju.

Neka istraživanja pokazala su da klasična muzika utiče i na razvoj govora. Tome vjerovatno doprinosi ritmičnost djela, budući da djeca nerijetko ponavljaju određene taktove izgovarajući pojedine slogove u zadanom ritmu (na, na-na, na-na-na-na).

Slušanje klasične muzike podstiče lučenje hormona endorfina, te se podiže nivo raspoloženja, čime se lako usvajaju nove vještine i znanja. Ona može pripremiti mozak na način da brže rješava tzv. spacijalne probleme poput vizualizacije i orijentacije.

Jednako tako, plešući u ritmu klasičnih djela, razvija se osjećaj za ritam i poboljšava  koordinacija pokreta.

Neka istraživanja pokazuju da bebe bolje jedu tokom slušanja klasične muzike.

No, ono najvažnije, zajedničkim slušanjem muzike, doprinosite jačanju međusobnih veza i odnosa, te razvoju povjerenja i samopouzdanja.

Preporučuju se kompozicije laganog ritma i umjerene dinamike. No, dječiju pažnju često privlače i kompozicije poput koračnica. Tako je sada Danijev No. 1 Radecki marš Johanna Straussa Starijeg i to ona verzija Novogodišnjeg koncerta Bečke filharmonije, dirigent Marris Jansons. I nijedna druga. Čak počne pljeskati rukama u ritmu kompozicije.

Pronađite onu koja vama i vašoj bebi najbolje odgovara, na koju najbolje reaguje i uživajte.

Izlaganjem djece što većem broju podražaja taktilnim, slušnim, vizuelnim itd, stvaraju se posebne veze, sinapse u strukturi mozga, koje utiču na kognitivni razvoj djeteta. Stoga omogućite svom djetetu poticajnu sredinu, obezbijedite mu što više različitih iskustava.

(Kidsinfo.ba)

Prethodna priča

Renata Krstanović, stručnjakinja XY roditeljskog savjetnika za Kidsinfo: Depresija u tinejdžerskom periodu

Naredna priča

Novi video poznate blogerice: Komplikacije u trudnoći

Najnovije iz VIJESTI

-->