Od početka korona krize redovita higijena ruku jedno je od ključnih sredstava za sprečavanje širenja korona virusa. Najučinkovitiji način uklanjanja svih vrsta mikroba temeljito je pranje vodom i sapunom, ali kad smo vani pa nam nisu dostupni, prikladni su i dezinficijensi za ruke na bazi alkohola.
Špricanjem dezinficijensa u obliku spreja ili kapanjem na ruke, a zatim brzim brisanjem, nećete ga iskoristiti na najbolji mogući način pa obratite pažnju na uobičajene greške koje ljudi rade.
Dezinficijensom moramo prekriti cijelu površinu ruku pa je jedna od češćih grešaka nanošenje nedovoljne količine sredstva za dezinfekciju. Pri tome moramo voditi računa da na dlan ili dlanove nanesemo dovoljnu količinu sredstva za obje ruke. “Ne morate se brinuti oko pretjerane upotrebe dezinficijensa, jer tu nema problema”, kaže za Huffington Post dr. Zeke J. McKinney, liječnik medicine rada i okoliša s klinike u Minnesoti. “Ispravan način upotrebe u osnovi je osigurati da dezinficijens pokrije obje vaše ruke”, kaže dr. McKinney i dodaje da ljudi često griješe već u samom startu ne stavljajući dovoljno sredstva na dlanove.
Kad nanesete dovoljno sredstva za dezinfekciju na ruke, potrudite se dovoljno dugo trljati kako biste njime pokrili svaku neravninu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje trljanje od najmanje 20 do 30 sekundi i nudi detaljne upute o pravilnoj tehnici dezinfekcije ruku.
Thomas Russo, šef odjela za zarazne bolesti na Sveučilištu Buffalo u New Yorku, kaže da je najveći rizik prilikom upotrebe sredstava za dezinfekciju nepokrivanje cijelih ruku. “Trljamo dijelove prstiju na strani dlanova, trljamo njihove vrhove, ali ne trljamo prste s druge strane, između prstiju niti vanjsku stranu palčeva”, kaže Russo i dodaje da moramo biti sigurni da smo pokrili sve te dijelove, piše tportal.
Prema preporuci Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), ruke treba trljati oko 20 sekundi, dok ne osjetimo da su suhe. “Ne čekate li da se osuše, u suštini vam se može dogoditi da sredstvo obrišete o nešto, a tada ono neće obaviti svoj posao”, kaže McKinney i objašnjava da se deaktivacija određenih bakterija i virusa događa u trenutku utrljavanja sredstva na naše ruke. Trljanje sredstva za dezinfekciju skroz dok se ne osuši, kaže Russo, dobro je jer potiče ljude da temeljito protrljaju svaki djelić površine na rukama.
Imate li potrebu oprati ruke nakon jela ili bavljenja sportom, temeljito ih operite vodom i sapunom, jer imate li na njima prašine ili masnoće, sprej za dezinfekciju neće biti od velike pomoći. “Sredstvo za dezinfekciju ne može učinkovito prodrijeti do površine ruke ako na nekom njenom dijelu ima prljavštine. Ribanje ruku, kao što to činimo prilikom pranja, učinkovitije je jer bakterije uklanja i mehaničkim djelovanjem”, kaže McKinney.
Dobro je shvatiti pravilno korištenje sredstva za dezinfekciju ruku kao učinkovit način usporavanja potencijalnog širenja koronavirusa, ali to ne bi trebala biti jedina preventivna mjera koju poduzimamo. “Ljudi misle da je dezinficijens za ruke razumna zamjena za pranje ruku, ali definitivno nije. Pranje ruku daleko je najbolja stvar”, kaže McKinney.
Valja pripaziti i kako čuvamo sredstva za dezinfekciju ruku. Russo upozorava da ih treba držati podalje od djece i navodi porast broja slučajeva trovanja zbog gutanja. Smatra se da se covid-19 primarno širi respiratornim kapljicama pa ne smijemo zaboraviti na važnost nošenja maske. “Moram li izabrati samo jednu stvar, izabrat ću masku i pustiti ruke neka se prljaju”, rekao je Russo.
(N1, Kidsinfo.ba)
