Danski način odgoja tinejdžera je za one koji žele proći kroz tinejdžerske godine bez beskrajnih svađa
Ako ste čitali bestseler „Danski odgoj”, već ste otkrili tajnu najsretnije djece na svijetu.
No, sada je koautorica i psihoterapeutkinja Iben Dissing Sandahl oživjela ključne odgojne vrijednosti koje čine temelj odgoja najsretnijih, najzdravijih i najprilagođenijih tinejdžera na svijetu.
Od prihvatanja jedinstvenosti i autentičnosti do naglašavanja slobode s odgovornošću i izbjegavanja ultimatuma, danska autorica izdvojila je deset temeljnih načela koja roditelji na sjeveru Europe koriste u odgoju svoje djece i vode ih kroz ovu izazovnu, ali uzbudljivu fazu.
Ako slijedite korake roditeljstva koji se koriste u jednoj od najsretnijih zemalja na svijetu, imat ćete temelje za manje stresan obiteljski život, tvrdi Sandahl, uz napomenu da Danska nosi epitet najsretnije zemlje na svijetu, gotovo svake godine od 1973.
Dakle, ako roditelji žele odgojiti sretne, dobro prilagođene tinejdžere, čini se da je roditeljstvo kakvo prakticiraju Danci pravi put. Sandahl, koja ima dvije kćeri od 19 i 22 godine, objašnjava temeljna načela odgoja na danski način i naglašava da bi fokus trebao biti na odgajanju samouvjerenih, zdravih tinejdžera s karakterom.
– Koliko god teško zvučalo, morate ostati smireni kada oni bjesne. Danski način odgoja tinejdžera je za one koji žele proći kroz tinejdžerske godine bez beskrajnih svađa. Pomoći će roditeljima i skrbnicima da vode djecu s povjerenjem i smirenošću, čak i kada će biti izazova – dodaje.
1. Povjerenje je ključ
Povjerenje treba prakticirati od ranih godina roditeljstva, iako naglašava, nikada nije prekasno pokazati povjerenje u svoje dijete.
– To je poput ljepila između tinejdžera i roditelja koje vas čini bliskima jedno drugome, u zajedničkoj, dubokoj predanosti. Povjerenje je svjestan izbor: ako vaš tinejdžer poštuje zajedničke dogovore i osjeća da im roditelji bezuvjetno vjeruju, živjet će u skladu s tim – kaže autorica knjige, ističući da povjerenje pomaže u izgradnji dobrobiti, sigurnosti i skladnog odnosa.
2. Cijenite zajedništvo
Zajedništvo znači održavanje bliskog i smislenog odnosa sa svojim tinejdžerom, uz svijest o tome što je s njima gradite.
Sandahl kaže da oni i dalje trebaju roditelje u blizini da ih umire, bez obzira na to koliko se nesigurno osjećaju.
– U svijetu punom nesigurnosti, tinejdžeri trebaju sigurno mjesto u zajedništvu doma. Inače će odletjeti i pronaći druga mjesta izvan kuće koja neće uvijek biti pozitivna i sigurna – naglašava.
3. Suosjećanje je važno
Empatija, koja ljudima olakšava povezivanje s drugima, razvija se u djetinjstvu kroz djetetove odnose s roditeljima, a nastavlja se u adolescenciji, objašnjava Sandahl. Ona kaže da se, osim pokazivanja empatije prema svom tinejdžeru, roditelji trebaju pokušati povezati i sa svojim vlastitim osjećajima.
– Što su roditelji otvoreniji prema svojim osjećajima, to će tinejdžeri biti bolji u čitanju vlastitih i tuđih emocija. To ima značajan utjecaj na to kako uče razumjeti sami sebe.
4. Igrajte se, ali ne kao dijete
Možda mislite da su tinejdžeri prestari za igru, ali u ovom slučaju to znači izgradnju neovisnosti i karaktera.
Sandahl navodi da je za tinejdžere slobodna igra metafora njihove faze neovisnosti, te kaže kako treba obratiti pozornost da to više nije igra kakvu poznajemo – dječje skakanja po lokvama ili penjanje na drveće.
Tinejdžerima je igra – oslobođenje. Važno im je dopustiti ovu rečenicu: “Mogu to učiniti sam i ne trebam tvoju pomoć”, ali i kritičko razmišljanje: „Ja ne mislim tako. Zašto to mora biti tako, mama?”
5. Naučite ih pravilno slušati
Roditelji bi trebali naučiti svoje tinejdžere da slušaju druge sa znatiželjom i poštovanjem te da zauzmu kritički stav prema onome što čuju.
– Čitanje knjiga pruža povijesne perspektive i kulturne dimenzije, kao i ljubaznost prema strancima i pomaganje drugima bez očekivanja ičega zauzvrat. Prednosti su to što tinejdžeri postaju svjesni sebe i riskirat će da se zauzmu za sebe – objašnjava autorica.
6. Neka znaju da ih čujete
Iako tinejdžeri rijetko rade nešto namjerno kako bi povrijedili svoje roditelje, oni će vas izazivati kada nisu uključeni u odluke ili se ne osjećaju da ih se sluša. Način da to izbjegnete je da s njima otvoreno razgovarate i nađete sredinu, a pritom ih potaknete da preuzmu odgovornost za svoje postupke. Takav pristup može pomoći kada se radi o tipičnim problemima tinejdžera, kao što je pijenje alkohola.
– Očekivanja i poznavanje kulturnih normi, kao što su alkohol i tulumarenje, ključni su za to kako tinejdžeri prihvaćaju situacije. Obje strane moraju se čuti i biti saslušane – navodi.
7. Prihvatite njihovu jedinstvenost
Roditelji moraju shvatiti da je za većinu tinejdžera stresno upoznati sebe, a mame i tate trebaju podržati djetetov rast „bez stavljanja djece u okvir koji ga definira”. To znači, objašnjava ona, da roditelji moraju paziti što govore.
– Način na koji roditelji gledaju na svoje tinejdžere omogućuje im da bolje razumiju njihove misli, osjećaje, želje i granice, a to uvelike utječe na njihovo samopoštovanje – dodaje Sandahl.
8. Razgovarajte otvoreno i iskreno
Roditelji bi trebali razgovarati o osjećajima i granicama sa svojim tinejdžerom jer to može pomoći u smanjenju sumnji i nesigurnosti. Ako tinejdžeri od vas mogu naučiti kao izgleda autentičan kontakt, to će podići njihovo samopouzdanje i naučiti ih kako se ponašati prema drugima.
9. Zaboravite ultimatume!
Ne postavljajte ultimatum! Autorice hit knjige kaže da to često stvara zbunjenost i strah što kod tinejdžera može dovesti do pobune.
– Izbjegavanje ultimatuma znači prenošenje vrijednosti i normi kroz ponašanje. Razgovarajte s poštovanjem sa svojim tinejdžerom i oni će s poštovanjem razgovarati s vama. Ostanite mirni dok bjesne oluje – budite mudriji i shvatite zašto se tako ponašaju.
10. Drugačiji pogled na kritične situacije
Sandahl predlaže da pokušate preoblikovati situacije kako biste ih vidjeli u povoljnijem svjetlu. Može se dogoditi da vaš tinejdžer kasni kući, ali je nazvao unaprijed da vas obavijesti.
Kao roditelj, fokus može biti na ukazanom povjerenju i isticanju pozitivnog, umjesto grdnje jer ipak nije došao kući na vrijeme.
