Postoje razlike od zemlje do zemlje kad se mame vraćaju na posao nakon poroda. Uvjetovane su ne samo podnebljem, navikom i tradicijom, već uglavnom ekonomijom. Mame uvijek balansiraju. Jer moraju
Koliko bi, u idealnom slučaju, trebalo da mama odsustvuje s posla nakon što dobije bebu? To je vrlo komplikovano pitanje.
Zavisi od podneblja, navika, tradicije, a ponajviše, na žalost, ekonomskih prilika u nekojo zemlji. Tako, na primjer u skandinavskim zemljama vjeruju da je ženama potrebno više vremena, dok u Sjedinjenim Državama očekuju da se majke na posao vrate vrlo brzo.
U regionu je situacija prilično dobra – mame se vraćaju na posao, uglavnom, nakon godinu dana. Kad saberemo godišnji prije i poslije, s bebom mogu biti do njenog prvog rođendana.
No, neke mame tvrde da ni to nije dovoljno, ali polako, kad se uporedimo s drugima, to je još uvijek vrlo velikodušno.
No, ovdje ćemo više govoriti o bebama, odnosno postaviti pitanje da li je za njih dobro ili loše da se mama vrati na posao.
Nova vremena, novi izazovi
Bilo je pokušaja da se na ovo pitanje odgovori naučno i precizno, ali su rezultati istraživanja bili suviše kompleksni.
Studija Američkog udruženja psihologa pokazala je da su se djeca iz „dobrostojećih“ porodica, a čije su se majke vratile na posao prije nego su njihove bebe napunile 10 mjeseci, bila suočena sa usporenim razvojem u kognitivnom smislu i u pogledu ponašanja. Onda se pojavila i druga studija koja je obuhvatila siromašnije majke, a čija su djeca zapravo imala i akademske i benefite upravo zbog činjenice da su se njihove majke ranije vratile na posao.
Treba imati na umu da je studija Američkog udruženja psihologa stara više od 30 godina, dok je ova druga rađena prije jednu dekadu. A svijet se između te dvije studije puno promijenio. Prije svega, veći je broj majki koje rade i koje zarađuju više, vrtića je više, a i očevi su uključeniji u odgoj i roditeljstvo.
Evo i zaključka
Zato je grupa istraživača riješila da zaroni u novije studije i da istraže kakva je situacija s djecom rođenom poslije 2000. godine. Da li su ta djeca patila, bila na gubitku, akademski i emocionalno, kad bi se njihove mame brzo nakon porođaja vratile na posao?
Odgovor je, izgleda, ne.
Caitlin McPherran Lombardi sa Univerziteta u Bostonu prije par godina objavila je dva rada o djeci iz Velike Britanije i Australije, odnosno američkoj djeci.
Ova su istraživanja pratila djecu od rođenja do polaska u školu. Ukratko, zaključak je:
– Nije pronađena negativna veza između ranijeg povratka majke na posao i dječijeg razvoja, bilo u akademskom ili u domenu ponašanja – kazala je Lombardi.
Ipak, upalila se i poneka crvena lampica. U nekim slučajevima, djeca siromašnijih majki u Americi imala su koristi od toga što bi se njihove majke ranije vratile na posao. Ovo bi moglo biti zbog toga što je u siromašnijim porodicama od velikog značaja taj dodatni prihod koji majka ostvaruje, te to na neki način ipak bude važnije od toga da majka ostane duže s djetetom.
S druge strane, kada je riječ o bogatijim porodicama, djeca majki koja bi se na posao vratila ranije jesu imala neke negativne efekte, u pogledu ponašanja i akademskog razvoja, premda ne značajne.
Stroga pravila
Zanimljivo je da ove tri zemlje, u kojima su vršena istraživanja, imaju potpuno različita pravila za odsustvo s posla zbog rođenja deteta. U Americi ne postoji plaćeno porodiljsko odsustvo, a majka može da uzme 12 nedelja neplaćenog odsustva nakon porođaja i za to vrijeme joj je garantovano da će zadržati posao. U Velikoj Britaniji ženama je posao osiguran 39 nedelja nakon rođenja djeteta, a punu platu imaju šest nedjelja. U Australiji majke mogu ostati s bebom najviše 18 nedjelja i za to vrijeme primaju minimalac.
Zato i nije čudno što se većina majki u Americi vrlo brzo nakon poroda vraća na posao, uglavnom i na puno radno vrijeme. No, treba znati da mnoge ubrzo napuste posao jer je teško uskladiti porodicu i karijeru uz tako malu bebu. A i vrtići su preskupi.
Sve ovo navodi da je izuzetno bitno da se ženama omogući povratak na posao, koji neće ugroziti ni njihovu karijeru ni porodicu, na dugi rok.
Jer majke uglavnom balansiraju, između porodice i karijere. U situaciji kad povratak na posao nije zagarantiran, a briga za egzistenciju postaje noćna mora, onda postporođajni period, koji bi trebao biti miran, stabilan, lijep postaje sušta suprotnost.
I kao da sve to nije dovoljno, kad se majka malog djeteta vrati na posao, ona brine od svakog dječijeg virusa, jer kako reći šefu da “mora opet na bolovanje”.
To onda, na neki način, često znači da mlada mama vjerovatno neće biti prva na spisku za korrak naprijed u karijeri. I o čemu onda pričamo?!
