Amnionska tekućina bistra je i blijedo žuta, ali prije poroda može promijeniti boju u crvenu, zelenu ili tamnožutu
Amnionska tekućina ili plodna voda štiti bebu u trbuhu od vanjskih ozljeda, buke, omogućuje joj slobodno kretanje i time stvara uvjete za simetričan razvoj kosti i mišića.
Ono što se smatra normalnim je dovoljna količina amnionske tekućine, koja je bistra ili blijedo žuta i bez mirisa. No, tijekom trudnoće ili neposredno prije poroda može se dogoditi da plodna voda promijeni boju, a stručnjaci objašnjavaju zašto se to događa i je li opasno.
– Amnionska tekućina je bezbojna ili blijedožuta tekućina, bez mirisa. Ponekad su u njoj vidljive male količine sluzi sa sluznice, ali općenito bi trebala biti bistra. Svaka promjena boje ili mirisa amnionske tekućine tijekom trudnoće može ukazivati na potencijalnu problema – kaže specijalistica ginekologije i opstetricije dr. Deborah Reines.
Šta je amnionska tekućina
Također objašnjava na što točno ukazuju različite promjene boje amnionske tekućine.
Ako je amnionska tekućina:
- crvena: označava krvarenje – često placenta;
- tamnocrvena: označava da je krv hemolizirana – često povezana s fetalnom hemolitičkom bolešću
- zelena: ova boja označava izlijevanje fekalnog materijala, što može značiti da beba u želucu pati
- žuto (tamno/zlatno): označava prisutnost žuči – povezano s hemolitičkom bolešću ili prisutnost starog fekalnog materijala
Mekonij u amnionskoj tekućini
Ginekolog opstetričar dr. Petar Nasar iz Medicinskog centra “St. Agnes” iz Kalifornije ističe da je plodna voda prozirna ili svijetložuta, no ponekad se nakon probijanja vodenjaka može vidjeti tamnožuta ili tamnozelena plodna voda. To se događa kada beba izbaci prvu stolicu, odnosno mekonij u amnionsku tekućinu – razni su razlozi za to, a najčešće je to znak da porod kasni.
– Ako je plodna voda zamućena tijekom trudnoće, to ukazuje na neke probleme s bebom i da ona pati. Tada je potrebno da se trudnica odmah javi liječniku – kaže dr. Nasar.
S druge strane, ako se primijeti da je amnionska tekućina zelena u trenutku poroda, to uglavnom nije problem, ali će se bebina usta odmah nakon poroda očistiti od mekonija, kako ga ne bi udisala.
Kako nastaje plodna voda?
U početku trudnoće amnijska tekućina nastaje difuzijom (prelaskom vode i drugih molekula) iz majčine krvi preko sluznice maternice u području posteljice. Rastom ploda i on postaje uključen u njezinu proizvodnju. Većinu plodove vode u kasnijem dijelu trudnoće stvaraju fetalni bubrezi.
Za održavanje ujednačene količine plodove vode tijekom trudnoće bitna je i njezina resorpcija (uklanjanje). Za resorpciju plodove vode zaslužno je bebino gutanje te prijenos vode preko posteljice te fetalnih pluća i membrana (vodenjaka i koriona).
Dijagnostika
Ginekolozi često određuju količinu plodne vode i njezin sastav. Amnijska tekućina izuzetno je vrijedan uzorak za:
- analizu stanica i prenatalnu dijagnostiku s ciljem ranog prepoznavanja kromosomskih poremećaja,
- određivanje sastava surfaktanta (molekule koja ukazuje na stupanj zrelosti fetalnih pluća) te
- dijagnostiku prijevremenog puknuća plodovih ovoja.
Na što ukazuje poremećaj volumena
Poremećaj volumena plodove vode može uzrokovati komplikacije u trudnoći. Oligohidramnij je smanjena, a polihidramnij povećana količina plodove vode. Poremećaj se dijagnosticira ultrazvučnim pregledom pri kojem se određuje indeks amnionske tekućine (AFI).
Njegove normalne vrijednosti su od 5 do 25. Vrijednosti manje od 5 definiraju se kao oligohidramnij, a veće od 25 predstavljaju polihidramnij. Polihidramnij može ukazivati na poremećaj razvoja probavnog ili dišnog sustava, dok oligohidramnij može biti znak slabije razvijenosti fetalnih mokraćovoda ili bubrega, ali i posljedica dijabetesa u trudnoći.
Broj kromosoma
Analiza stanica i određivanje sastava surfaktanta zahtijevaju izvođenje amniocenteze, invazivnog postupka u kojem se ubodom igle kroz kožu trbuha uzima uzorak amnijske tekućine. U takvom uzorku nalaze se stanice ploda, pa se može odrediti njihov broj kromosoma, a time potvrditi ili isključiti kromosomski poremećaj (poput trisomija). Takvi testovi se ubrajaju u invazivne prenatalne testove. Neinvazivni testovi uključuju uzimanje uzorka krvi bez izvođenja amniocenteze te se najčešće izvode prije nje kao probirni testovi.
Zrelost pluća
Surfaktant je jedna od molekula u plućnim vrećicama (alveolama) koja omogućuje normalno disanje i izmjenu kisika. Nakon 34. tjedna, nagli razvoj fetalnih pluća praćen je stvaranjem surfaktanta, koji se otpušta u plodovu vodu te se tada u njoj može odrediti njegov sastav.
Zrela pluća bitna su za uspješnu prilagodbu ploda na život izvan maternice. Stoga je određivanje sastava surfaktanta ključno za procjenu zrelosti pluća i odlučivanje o tome kada će se rizična trudnoća dovršiti.
Prijevremeno puknuće plodovih ovoja
Nadalje, dokazivanje amnijske tekućine u vaginalnom brisu jedna je od metoda kojom se može potvrditi dijagnoza prijevremenog puknuća plodovih ovoja.
