Promjene u imunom sistemu se prepisuju djelovanju trudničkih hormona. Nažalost, imunitet se ne podiže baš preko noći, pa se neće vratiti čim rodite bebu. Potrebno je neko vrijeme da se hormoni stabilizuju i vrate na staro, a to može da potraje, naročito ako dojite
Rođenje bebe je sasvim sigurno magičan trenutak u životu svake žene.
Ipak, možda vam i ne izgleda sve baš tako magično kada ste trudni ili se oporavljate od porođaja.
Drugo stanje ne nosi sa sobom samo mučnine, oticanja, umor, bolove, te obara i imuni sistem, čineći vas podložnijom raznim pošastima kao što su prehleda, grip ili bakterijske infekcije.
U tome ima i pozitivnih stvari. Beba je u vašem tijelu nezavistan entitet. Da priroda nije našla način kako da signalizira imunitetu da smanji odbrambene reakcije, imunitet bi mogao da odbaci plod kao “strano tijelo” .
Ipak, infekcije nisu ni malo zabavne, a neke od njih mogu ozbiljno naškoditi i bebi. Zato je veoma važno da očuvate imunitet, zdravlje i energiju koji će vam biti preko potrebni dok čekate bebu, ali i u zahtjevnom periodu koji dolazi nakon njenog rođenja.
Šta se dešava sa imunitetom nakon porođaja?
Promjene u imunom sistemu se prepisuju djelovanju trudničkih hormona. Nažalost, imunitet se ne podiže baš preko noći, pa se neće vratiti čim rodite bebu. Potrebno je neko vrijeme da se hormoni stabilizuju i vrate na staro, a to može da potraje, naročito ako dojite.
Nadalje, fizički stres i nedostatak sna dokazano utiču negativno na imunitet i mogu produžiti period oporavka od porođaja.
Fizički stres kao uzrok pada imuniteta
Da počnemo prvo od rađanja bebe. Za mnoge žene porođaj predstavlja traumatično iskustvo. U pitanju je izuzetan fizički napor, bez obzira da li se žena porađa prirodnim putem ili carskim rezom. Kod carskog reza, operacija sama po sebi je stres za tijelo i zahteva duži oporavak od vaginalnog porođaja.
Čak i kada je obavljen taj posao, sledi onaj još zahtijevniji. Mama se suočava sa važnim zadatkom brige o novorođenoj bebi. Bez mogućnosti da procesira kroz šta je upravo prošla i da se sasvim oporavi od porođaja, stres kroz koji mama prolazi nastavlja da se povećava.
Kada govorimo o stresu, mislimo na stanje u kome je telo žene u manje-više konstantnom radnom pogonu. Uskraćeno od sna, tek prošlo kroz velike fizičke izazove, tijelo mame sada treba da pruži nutriciju i zaštitu tek rođenoj bebi.
To je posao koji zahtijeva stalnu spremnost majke da odgovori na potrebe bebe – konstantnu pažnju, njegu i nebrojene podoje, kako tokom dana, tako i tokom noći.
Ishrana i suplementacija kao izvor energije
Pa, odakle ženi tolika energija koja joj je neophodna za uspješnu tranziciju od trudnoće do majčinstva?
Najvećim dijelom iz nutritivnih materija koje unosi ishranom i suplementacijom!
Svaka ćelija, svaki organ, svaki mišić, svaka kost i tečnost u vašem tijelu sačinjena je od materija koje unosite ishranom.
Tokom trudnoće tijelo radi za dvoje i snabdijeva bebu gradivnim supstancama koje će omogućiti njen zdrav rast i razvoj. Kod majki koje doje, ova fizička veza sa bebom se nastavlja i nakon trudnoće, sve dok dijete uzima majčino mlijeko.
Dojenje iscrpljuje proteine, masti i mineralne rezerve majke, a stalni fizički stres izaziva povećano trošenje nutrijenata kako bi se osiguralo normalno funkcionisanje organizma. Najviše se troše vitamini iz B grupe, vitamin C, esencijalne masne kiseline i ključni minerali kao što su cink i magnezijum.
Zato mame koje doje obično imaju ogroman apetit, a one koje drže dijetu mogu doživjeti pravo “ispadanje iz koloseka”. Neadekvatna nutricija i isključivanje bilo koje od osnovnih grupa namirnica često dovodi do iscrpljenosti i posjledično narušava imunitet i zdravlje.
Kako povratiti snagu?
Uzimajte hranu koja pospješuje imunitet
Zdrave namirnice koje grade imunitet jesu voće i povrće.
Snaga i energija u najvećoj mjeri dolaze iz ugljenih hidrata i masti. Ipak, treba voditi računa da to budu zdrave opcije. Namirnice koje sadrže rafinisane ugljene hidrate, šećere i loše masti će zapravo još više ispostiti tijelo od vitalnih nutrijenata.
Krećite se
Kretanje pokreće imuni sistem. Istraživanja su pokazala da i lagano vježbanje poboljšava sposobnost borbe NK ćelija (natural killer cells), koje imaju veoma važnu ulogu u odbrani organizma.
Kretanje na svježem vazduhu je još bolji način da se pokrene imunitet.
Smanjite nervozu i stres
Iako je ovo ponekad lakše reći nego uraditi, kada biste znali koliko stres utiče na imunitet, možda biste prije to i proveli.
Naime, na površini gorepomenutih NK ćelija, “imunoloških vojnika”, nalaze se receptori za stres, odnosno regije koje su veoma osjetljive na izražen i dugotrajan stres. Između ovih ćelija i centara stresa u mozgu postoji stalna razmjena biohemijskih poruka.
To zapravo znači da ako radite nešto što vas opušta, mozak šalje “pozitivne vibracije” NK ćelijama, a one time postaju jače.
Lezite ranije uveče
Kvalitetan noćni san i imuni sistem su blisko povezani. Dobar primjer jeste da, kada smo prehlađeni ili imamo temperaturu, samo jedan ciklus spavanja može učiniti da se mnogo bolje osjećamo.
Naučnici vjeruju da je jedan od razloga taj što se tokom spavanja disanje, kao i mišićne aktivnosti, usporavaju, oslobađajući time energiju za uspješniju borbu imunog sistema protiv patogena.
Smijte se
Humor i smijeh su dobri prijatelji imuniteta, prije svega zato što smanjuju višak stresnih hormona – kortizola i epinefrina.
Kada provodite vrijeme pored ekrana, neka vaš izbor bude npr. romantična komedija, zabavne i opuštajuće emisije, prije nego uznemirujuće vijesti ili hronika.
Dok ležite, recimo tokom podoja ili odmora, imajte uz sebe neke duhovite knjige, zanimljive i opuštajuće časopise.
Sve što može da doprinese da održite vedar i pozitivan pogled na život, dobar je lek.
