XY Roditeljski savjetnik na svojoj Facebook stranici svake sedmice objavljuje savjete Renate Krstanović, geštalt psihoterapeutkinje i dipl. psihologinje koja piše o aktuelnim temama. U današnjem tekstu Renata govori o tome kada i zašto nas djeca lažu.
U nastavku pročitajte njen tekst i ne zaboravite da se stručnjacima iz XY Roditeljskog savjetnika, koji je dio online platforma Asocijacije XY, možete obratiti za besplatnu psihološku pomoć putem njihove Facebook stranice koja je dostupna na ovom linku.
Iako nas povremene dječije laži ne zabrinjavaju i doživljavamo ih kao dio procesa odrastanja, možemo se suočiti sa situacijama kada ne možemo prepoznati govori li dijete istinu ili ne te ga je sve teže „uhvatiti“ u laži.
Dječije laži nas mogu povrijediti ili naljutiti i naša prva reakcija je nerijetko kazna. Ipak, ako želimo održati iskren odnos i spriječiti ponavljanje laži (što je posebno važno u pubertetu) naše reakcije moraju biti promišljene. Kažnjavanjem nećemo postići da dijete odjednom postane iskreno već ćemo potaći daljnje laganje.
Da bi nam bilo jasnije kada i zašto nas djeca lažu, moramo uzeti u obzir razvojnu fazu djeteta (razmotriti situacije u kojma se laganje javlja; okolnosti i učestalost laganja).
Oko treće godine javljaju se prve laži i prirodna su posljedica kognitivnog razvoja. One su odraz odrastanja, razmišljanja, i dio su emocionalnog i intelektualnog razvoja djeteta te novi način organiziranja informacija. Djeca ne razlikuju maštu od stvarnosti odnosno istinu od laži i stoga često izmišljaju priče i preuveličavaju događaje. Obzirom da ni pamćenje nije dovoljno razvijeno, djeca dosta toga zaborave ili jednostavno „pomiješaju“.
Djeca školske dobi koriste laži da bi udovoljili zahtjevima roditelja (autoriteta), zbog straha od roditeljske reakcije (strah od posljedica). Učestalost laganja zavisi od odnosa s roditeljima, njihovih očekivanja, emotivne stabilnosti djeteta, želje da impresioniraju nekoga, ispitaju granice do kojih mogu ići, skrenu pažnju na sebe ili jednostavno da dobiju šta žele. U ovoj fazi granica između istine i laži je jasna i dječije laganje se doživljava kao nešto loše. Ipak, ono može postati i način pomoću kojeg se rješavaju problemi.
Tinejdžeri, skoro po pravilu, teško nalaze zajednički jezik s roditeljima, a laganje postaje posebno izraženo. Povremene laži postaju neizbježan dio njihova sazrijevanja. Oni itekako dobro znaju da su prešli granice poželjnog ponašanja ali to žele sakriti kako bi se pokazali boljima, da ne bi razočarali roditelje, da bi se pobunili protiv pravila koja smatraju nepravednima, izbjegli kazne i zabrane. Snažan motiv zbog kojeg lažu, tinejdžerima predstavlja „borba“ za privatnost i smaostalnost. U ovom periodu žude „biti odrasli“ a lažući nam npr. gdje su i s kim poručuju nam da imaju svoj društveni život.
Da bi prošli sve izazove koje odrastanje djece stavlja ispred nas, pa tako i laganje, prije svega je potrebno zadržati odnos u kojem će nam djeca vjerovati i znati da nam se mogu povjeriti bez straha od drakonskih kazni, zabrana i osuda. Iskrenost i otvorenost je potrebno poticati od malih nogu i prije svega primjerom pokazati da laži nisu prihvatljive (to znači da pred djecom ne trebamo koristii ni „bijele laži“). U situaciji kada uhvatimo dijete u laganju, ne smijemo ga posramljivati, osuđivati ili obilježiti kao lažljivca. Objasnimo da smo svjesni laži ali bez puno pitanja ili traženja priznanja. Umjesto toga, moramo istaći da se neke stvari ne smiju skrivati jer im mogu naštetiti. Također, potrudimo se otkriti šta je uzrok laganja jer je ono, ako je učestalo, obično znak nekog većeg problema.
Svako od nas želi vjerovati da nam dijete ne laže ali takvo nešto ne postoji. Koliko god mi bili dobri. Razumni i brižni tinejdžeri će makar u jednom trenutku adolescencije nešto slagati, ako ništa drugo samo da provjere koliko su vješti u laganju.
Ono što trebamo poduzeti kada otkrijemo da nas djeca lažu (ali i u svakodnevnom životu) je:
Budimo svjesni svojih riječi; bez dvostrukih kriterija i brojnih opravdanja za naše neistine.
Budimo dobar primjer; osvijestimo svoje svakodnevno ponašanje.
Priznajmo koristi pojedinih laži (bijele laži koje najčešće direktno podržavaju roditelji)
Otkrijmo razlog laganja
Ne kažnjavajmo iskrenost
Kada nam dijete povjeri nešto što mu je neugodno pridajmo veliku važnost tome
Besplatno psihološko savjetovalište XY Roditeljskog savjetnika možete kontaktirati putem poruke na našoj stranici, putem e- mail adrese ili našeg telefonskog broja. Tu smo da vam pružimo podršku, odgovorimo na pitanja i zajednički riješimo nedoumice – poručuju.
