U sedmicama koje dolaze otvaranje škola značit će kraj izolacije u više evropskih zemalja. No dok se čini da je epidemija COVID-19 daleko od općeg popuštanja, je li taj rizik dobro odmjeren?
Obrazovne ustanove otvorit će svoja vrata postupno, počevši od 27. aprila u Norveškoj, 4. maja u Njemačkoj i 11. maja u Francuskoj i Švicarskoj. U Danskoj su otvorene ove sedmice.
No, postavlja se pitanje kojim su rizicima izložena djeca i nastavnici? Koje su opasnosti od širenja koronavirusa u školama? Hoće li nastavak nastave ponovno razbuktati epidemiju prije ljetnih praznika?
Kada se objavi da je umrlo dijete od korona virusa, svi se šokiraju. Ali ti slučajevi jako su rijetki. U Francuskoj je do sada od COVID-19 umrlo dvoje maloljetnika: 16-godišnja tinejdžerka i dijete mlađe od 10 godina. Teški slučajevi među djecom mlađom od 15 godina čine tek 0,6 posto ukupne brojke u toj zemlji, po podacima Francuske agencije za javno zdravlje.
– Zašto djeca imaju blage simptome i rijetko završe u bolnici? Priznajem da sada na to nemam odgovor – rekao je za AFP epidemiolog Antoine Flahault, direktor Instituta za globalno zdravlje pri Sveučilištu u Ženevi.
Čini se, dakle, da je malen rizik da će se mladi teško razboljeti nakon povratka u školske klupe i na školska igrališta.
Drugo pitanje odnosi se na činjenicu da djeca mogu prenijeti virus članovima porodice ili nastavnicima iako nisu bolesna ili imaju tek blage simptome. Podaci s tim u vezi manje su jasni, u prvom redu zato jer se teško može utvrditi koliko neke skupine u populaciji mogu širiti virus ako imaju malo simptoma ili ih uopće nemaju.
– Količina virusa kod djece vjerojatno nije toliko visoka, manja je nego kod odraslih – istaknuo je prof. Jean-François Delfraissy, predsjednik Znanstvenog vijeća za COVID-19, koje savjetuje francusku vladu o epidemiji.
– Suprotno gripi kod koje su djeca glavni prenositelji, čini se da u slučaju korona virusa izlučuju manje virusa – rekla je prof. Odile Launay, stručnjakinja za zarazne bolesti u bolnici Cochin u Parizu.
– Ostaviti škole zatvorenima, a dopustiti odraslima da se vrate na posao bilo bi besmisleno u smislu organizacije porodičnog života i javnog zdravlja – ističe prof. Flahault.
– U tom bi slučaju djecu vjerojatno čuvali djedovi i bake, a to je upravo ono što ne želimo – ističe taj stručnjak za javno zdravlje.
Testiranje na Islandu, do sada najopsežnije na svijetu, ide u prilog argumentima da djeca imaju malu ulogu u prenošenju virusa. U programu testiranja u toj zemlji, nijedno dijete mlađe od 10 godina nije bilo pozitivno.
Povratak u škole mogu pratiti mjere socijalnog distanciranja i obveza nošenja maski za nastavnike i/ili učenike, čak i pravo da u školu ne dolaze oni koji misle da su izloženi većem riziku, napomenuo je Flahault.
Ako se potvrdi da su djeca slabi prenositelji korona virusa, više treba strahovati od odlazaka iz škole nego od satova tjelesnog odgoja, smatra pedijatar i infektolog Robert Cohen.
– Dolasci u škole i odlasci trenuci su kada se susreću odrasli. To može igrati ulogu u epidemiji više od same djece – rekao je za France Info.
– Trebamo znati šta želimo. Ako ne otvorimo škole, ne možemo dopustiti da se ljudi vrate na posao. Ukidanje izolacije ne znači da ćemo tokom ljeta imati nula zaraženih. Dopustit ćemo društvenom i gospodarskom životu da se u određenoj mjeri oporavi i nadati se da ćemo kontrolirati situaciju kako ne bi došlo do blokada bolnica – rekao je Flahault.
(N1, Kidsinfo.ba)
