Djeca i mladi bi mogli još mnogo godina da osjećaju uticaj pandemije COVID-19 na njihovo mentalno zdravlje i dobrobit, UNICEF je danas upozorio u svom globalnom izvještaju.
Prema izvještaju Stanje djece u svijetu u 2021. godini; U mojoj glavi: promovisanje, zaštita i briga o mentalnom zdravlju djece – UNICEF-ovom najopsežnijem pogledu na mentalno zdravlje djece, adolescenata i staratelja u 21. vijeku – djeca i mladi su čak i prije pandemije COVID-19 nosili teret problema sa mentalnim zdravljem bez značajnih ulaganja u njihovo rješavanje.
Najnovije dostupne procjene navode da više od svakog sedmog adolescenta uzrasta 10-19 godina na svijetu ima dijagnostikovan mentalni poremećaj. Skoro 46.000 adolescenata umire od samoubistva svake godine, što ovaj uzrok svrstava u pet glavnih uzroka smrti za njihovu starosnu grupu. Isto tako, i dalje postoje veliki jazovi između potreba u vezi sa mentalnim zdravljem i finansijama dostupnim za mentalno zdravlje. Izvještaj otkriva da se oko 2 procenta vladinih budžeta za zdravstvo na globalnom nivou izdvaja za mentalno zdravlje.
– Ovih 18 mjeseci su bili veoma dugi za sve nas – naročito za djecu. Zbog karantina i zabrane kretanja na nacionalnom nivou usljed pandemije, djeca su provela neizbrisive godine svog života daleko od porodice, drugara, učionica, igre – ključnih elemenata samog djetinjstva. Uticaj pandemije jeste značajan, ali on predstavlja samo vrh ledenog brijega. Čak i prije pandemije, preveliki broj djece je nosio teret problema sa mentalnim zdravljem koji se nisu rješavali. Vlade premalo ulažu u zadovoljenje ovih ključnih potreba. Ne pridaje se dovoljno značaja odnosu između mentalnog zdravlja i budućih životnih ishoda – izjavila je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta H. Fore.
Mentalno zdravlje djece tokom pandemije COVID-19
Pandemija zaista jeste uzela svoj danak. Prema prvim nalazima međunarodnog istraživanja među djecom i odraslima u 21 zemlji koje su sproveli UNICEF i Gallup – čiji je kratak pregled dat u izvještaju Stanje djece u svijetu u 2021. godini – svaka peta mlada osoba starosti 15-24 godina izjavila je da se često osjeća depresivno ili da nije zainteresovana za bilo šta.
Kako pandemija COVID-19 ulazi u treću godinu, njen uticaj na mentalno zdravlje i dobrobit djece i mladih nastavlja da bude veoma značajan. Prema najnovijim podacima UNICEF-a, najmanje svako sedmo dijete na globalnom nivou je direktno pogođeno mjerama karantina i zabrane kretanja, dok je više od 1,6 milijardi djece pretrpilo neki gubitak u pogledu obrazovanja. Prekinute rutine, obrazovanje, rekreativne aktivnosti, kao i zabrinutost za prihode i zdravlje porodice, dovode do toga da se mnogi mladi osjećaju uplašeno, ljuto i zabrinuto za svoju budućnost. Na primjer, istraživanje sprovedeno preko interneta u Kini početkom 2020. godine, koje se citira u izvještaju Stanje djece u svijetu, pokazalo je da skoro jedna trećina ispitanika osjeća strah ili anksioznost.
Troškovi za društvo
Dijagnostikovani mentalni poremećaji, uključujući poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću, anksioznost, autizam, bipolarni poremećaj, poremećaje ponašanja, depresiju, poremećaje ishrane, intelektualne teškoće i šizofreniju, mogu značajno naškoditi zdravlju, obrazovanju, životnim ishodima i sposobnostima za zarađivanje djece i mladih.
Iako je uticaj na živote djece nemjerljiv, nova analiza Londonske škole ekonomije u izvještaju navodi da se izgubljeni doprinos ekonomijama zbog mentalnih poremećaja koji dovode do invaliditeta ili smrti kod mladih procjenjuje na skoro 390 milijardi američkih dolara godišnje.
Zaštitni faktori
U izvještaju se napominje da kombinacija genetičkih, iskustvenih i faktora iz okruženja od najranijih dana, uključujući roditeljstvo, školovanje, kvalitet odnosa, izloženost nasilju ili zlostavljanju, diskriminaciju, siromaštvo, humanitarne krize i zdravstvene krize kao što je pandemija COVID-19, zajednički oblikuje i utiče na mentalno zdravlje djece tokom cijelog života.
Iako zaštitni faktori, poput brižnih staratelja, bezbjednog školskog okruženja i pozitivnih odnosa sa vršnjacima, mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja, izvještaj upozorava da velike barijere, uključujući stigmu i nedostatak finansijskih sredstava, sprečavaju preveliki broj djece da odrastaju sa pozitivnim mentalnim zdravljem ili dobiju podršku koja im je potrebna.
Stanje djece u svijetu u 2021. godini poziva vlade i partnere iz javnog i privatnog sektora da se obavežu, komuniciraju i djeluju u cilju promovisanja mentalnog zdravlja za svu djecu, adolescente i staratelje, zaštite one kojima je potrebna pomoć i da se staraju o najugroženijima, uključujući sljedeće:
- Hitna ulaganja u mentalno zdravlje djece i adolescenata u svim sektorima, ne samo u zdravstvu, za podršku pristupu prevencije, promovisanja i staranja koji uključuje cijelo društvo.
- Integrisanje i proširenje intervencija zasnovanih na dokazima u sektorima zdravstva, prosvjete i socijalne zaštite – uključujući programe za roditeljstvo koji promovišu odgovorno i podsticajno roditeljstvo i pružaju podršku mentalnom zdravlju roditelja i staratelja; i obezbjeđivanje toga da škole pružaju podršku mentalnom zdravlju kroz kvalitetne usluge i pozitivne odnose.
- Prekid tišine koja okružuje mentalne bolesti, kroz rad na pitanju stigmatizacije i promovisanje boljeg razumijevanja mentalnog zdravlja i ozbiljno shvatanje iskustava djece i mladih.
– Mentalno zdravlje je dio fizičkog zdravlja – ne možemo sebi dozvoliti da ga i dalje posmatramo drugačije. Već predugo, i u bogatim i u siromašnim zemljama, vidimo da postoji premalo razumijevanja i premalo ulaganja u ključne elemente za maksimalno ostvarivanje potencijala svakog djeteta. To mora da se promijeni – rekla je gđa Fore.
(unicef.org, Kidsinfo.ba)
