Djeca, naročito tinejdžeri, sve će napraviti za lajk jer ima je virtualni svijet jako važan i tu žele biti prisutni te prihvaćeni
Opasni takozvani “Supermen izazov” na TikToku, u kojem dvoje djece bacaju treće u zrak i pri tome se snimaju, stigao je i do nas, pa se roditeljima savjetuje da pojačaju kontrolu nad djecom.
Iz policijske uprave Banja Luka potvrdili su da je “Supermen izazov” prisutan na području banjalučke regije.
– U cilju prevencije neželjenih posljedica, apelujemo na roditelje/staratelje da obrate pažnju na aktivnosti svoje djece na internetu i sa njima razgovaraju o potencijalnim opasnostima na društvenim mrežama – navode iz PU Banjaluka.
Mjere nadzora
Ovoj policijskoj upravi najprije je prijavljeno da je jedno dijete teško povrijeđeno upravo prilikom “ispunjavanja” ovog izazova. Na sreću, nije u životnoj opasnosti.
– Skrećemo pažnju upravo roditeljima da shodno poslovnoj politici navedene platforme, korisnici ove mreže ne mogu biti osobe mlađe od 13 godina, ali nažalost podaci govore o masovnoj upotrebi navedene aplikacije od strane tinejdžera, pa i mlađe djece. Iz tog razloga jako je značajno da se roditelji dobro informišu o ovoj društvenoj mreži, njenim mogućnostima i preduzmu mjere nadzora i tehničke zaštite, jer i sam TikTok nudi opcije podešavanja sa ciljem zaštite maloljetnika – poručili su.
Danas je objavljeno da je najmanje osmoro djece na području Banja Luke i Laktaša povrijeđeno je u izvođenju “Supermen izazov”, saznaju nezvanično “Nezavisne novine“.
Podsjetimo, učenici petog razreda Osnovne škole “Sveti Sava” u banjalučkom naselju Lauš polomljene su obje ruke.
Miroslav Popržen, direktor OŠ “Sveti Sava” , koji je ujedno i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, kazao je za “Nezavisne novine” da je ovaj nemili događaj posljedica “Tik tok” izazova koji su djeca izvodila u školi.
– Djeca su se igrala neprimjerene igre, prilikom koje je djevojčica pala i slomila ruke. Djeca su vidjela taj izazov i to su radili a nisu razmišljali o posljedicama- kazao je Popržen za “Nezavisne novine”.
Dodaje da na žalost u svim školama rade takve izazove.
– Taj izazov je došao iz regiona. Tako da ko zna koliko dugo oni to igraju a niko nije bio povrijeđen, tako da nismo ni znali – kazao je Popržen za “Nezavisne novine”.
Kako je rekao, ono što je bitno je da roditelji osnovaca pomno prate sadržaje koja im djeca gledaju na društvenim mrežama.
Povrijeđeno dijete u Splitu
I u susjednoj Hrvatskoj, u Splitu potvrđeno je da je jedan 12-godišnjak završio u bolnici nakon pokušaja izvođenja izazova.
– Pao je na leđa i nabio trticu, ali kako je povraćao, boljela ga je glava i bio je blijed, sumnjali su u potres mozga, snimili ga cijelog i navodno nije ništa. Primio je i infuziju. Još uvijek sam u šoku, ali sretna što nije bilo gorih posljedica. U međuvremenu sam saznala od prijatelja i poznanika da je trend prisutan u školama diljem grada i okolice. Dok smo čekali u bolnici da nam pregledaju dijete, stigao je još jedan dječak iz okolice Splita koji je slomio obje ruke – ispričala je majka za Dalmaciju Danas.
Sigurnosne smjernice
TikTok je u posljednje vrijeme prepun opasnih izazova od kojih su neki doveli do ozbiljnih ozljeda, ali i smrti. Snimali su se dok guraju novčić iza punjača koji je uključen, bacali su se pod automobile, pretrčavali dvosmjernu cestu dok prolaze automobili, ali i zadržavali dah dok se ne bi onesvijestili.
U sigurnosnim smjernicama TikToka može se vidjeti kako ne dopuštaju dijeljenje sadržaja koji promovira ili normalizira opasne radnje koje mogu dovesti do ozbiljnih ozljeda ili smrti. Međutim, izazovi se šire velikom brzinom te se takve objave koje krše pravila često ne mogu dovoljno brzo zaustaviti kako bi se spriječilo njihovo širenje.
Savjeti roditeljima
Psihologija Žana Pavlović za Index je pojasnila zašto su opasni izazovi popularni na društvenoj mreži i zašto djeca sudjeluju u njima. Savjetovala je i roditeljima što mogu učiniti ako primijete odstupanja u ponašanju svog djeteta.
– To je jedan od novih, vrlo opasnih izazova koji su na ovoj mreži uvijek po istom principu. Djeca rade stvari koje su na granici rizika i da se povrijede. Radi se o tinejdžerima i adolescentima koji za sebe smatraju da su neranjivi te da im se ništa ne može dogoditi. Misle da opasnost ne postoji. Napravit će sve za lajk jer im je virtualni svijet jako važan i tu žele biti prisutni te prihvaćeni. Današnjim generacijama je jako važno da budu prihvaćeni među vršnjacima i u virtualnom svijetu, dok to nije bilo toliko prisutno s prijašnjim generacijama – istakla je Pavlović.
Dodaje kako se radi o tipičnim izazovima na toj društvenoj mreži koji tinejdžere dovode u opasne i rizične situacije. Opasni izazovi su na velika vrata u društvo stigli upravo zbog TikToka.
– To je specifična mreža koja je jako popularna kod tinejdžera. Ako se ne varam, čak 60% populacije na TikToku čine oni. Iako je zabranjen korisnicima mlađim od 13 godina, nažalost ih koriste i mlađi, koji se služe manipulacijama prilikom aktivacije. Tu se brzo izmjenjuje veliki broj sadržaja koji korisnici pogledaju u jako malo vremena. Uz to, sadržaj se teško može zaustaviti. Dok ga TikTok prepozna kao sadržaj koji krši pravila, on se već proširio na tisuće drugih profila – dodaje Pavlović.
Poticati razgovor, a ne držati predavanja
Ona ističe da je radila s s tinejdžerima koji su pokušavali izvesti neke od izazova.
– Bilo im je jako važno da uspiju izazov i dobiju lajk zbog društva. Željeli su tim putem postati prihvaćeni u društvu jer su to djeca koja uglavnom nisu prihvaćena u razredu. To su djeca koja imaju problema sa socijalizacijom. Lakše im je društvo bilo steći u virtualnom svijetu jer je tamo sve drugačije. Na mreži možete biti bilo tko i jaki ste.
Prema Pavlović, roditelji imaju glavnu ulogu i mogućnost pomoći djeci da donesu prave odluke i razviju kritičko mišljenje. To se, objašnjava, ne može postići preko noći, već roditelji trebaju izgraditi otvoren odnos pun povjerenja.
– Roditelji bi trebali poticati otvoreni tip razgovora umjesto držanja predavanja. Trebali bi mu kazati koliko se oni brinu zbog takvog ponašanja i do kojih posljedica može doći. Kad mu damo mobitel u ruku, moramo ga upoznati s onim što može vidjeti na internetu te mu pomoći da sam kritički razmišlja o onome što vidi. Ne treba im zabraniti društvene mreže jer živimo u digitalnom dobu, već je bolja opcija kontrolirati koji sadržaj gledaju, educirati ih i razgovarati s njima o rizičnim ponašanjima koja mogu vidjeti na internetu poput ovog posljednjeg opasnog izazova – zaključila je Pavlović.
