Gubitak prekomjernih kilograma koristan je za ljude svih dobnih grupa. No, jako je bitno da proces gubitka kilograma bude postepen kako ne bi došlo do narušavanja zdravlja, posebno ukoliko je riječ o mlađim osobama.
Naprimjer, mono dijeta za tinejdžere, naročito one koji imaju između 11 i 16 godina, što je period kada je njihovo tijelo u razvoju, može dovesti do brojnih poremećaja, uključujući i onaj hormonski. S druge strane inhibicija tjelesnog razvoja može biti uzrokovana prekomjernom tjelesnom težinom. Umjesto izgladnjivanja ili restrikcija, do gubitka viška kilograma dovest će pravilan način ishrane i tjelesna aktivnost, neophodna za zdravo sagorijevanje masti.
TEEN DIJETE
Tinejdžeri se često odlučuju za dijete zbog pritiska okoline, zbog toga što slijede trendove s društvenih mreža želeći da izgledaju poput svojih virtuelnih uzora, ili zbog nezadovoljstva vlastitim izgledom, što je jedna od specifičnih karakteristika u ponašanju osoba u tim godinama.
O ovoj temi za Kidsinfo govori nutriucionistica Amela Ivković O’Reilly. Ona smatra da djeca koja rastu ne trebaju ograničavati ishranu. Dovoljno je, kaže, samo dodati zdrave navike svom životnom stilu.
– Kultura ishrane koja se vidi na platformama društvenih medija daje tinejdžerima i mlađoj djeci nerealnu ideju o tome kako bi njihova tijela trebala izgledati. Kultura ishrane stavlja snažan naglasak na postizanje idealnog nivoa mršavosti uz obećanje ljubavi, prihvatanja i zdravlja koje slijedi. Tijela supermodela ne treba normalizirati. Ova ideja savršenog tijela navodi tinejdžere da jedu manje od 1.000 kalorija dnevno što može biti jako štetno za njihova tijela koja rastu – navodi O’Reilly.
Uvjeriti tinejdžera uzrasta između 11 i 16 godina u činjenicu da njegovo tijelo još uvijek raste i mijenja se, a da dijeta može naštetiti ovom procesu je veoma teško. No, roditelji, a zatim i njihovi tinejdžeri bi trebali znati da nedostatak makronutrijenata i drugih esencijalnih supstanci koje su potrebne našem tijelu mogu učiniti da se tinejdžeri osjećaju umorno i nemotivirano. Mogući su i ozbiljniji zdravstveni poremećaji kao što su neredovne menstruacije kod djevojaka, gojaznost, hipotermija i anemija, dok se problemi s proizvodnjom serotonina mogu negativno odraziti na emocionalnu stabilnost. Poremećena prehrana u konačnici rezultira ozbiljnim poremećajima: anoreksijom ili bulimijom. Stoga roditelji trebaju pomoći djetetu da organizuje pravilnu prehranu.
– Postoji mnogo načina da se zdrave navike uklope u brzi, svakodnevni život tinejdžera. Postepeno im povećavajte unos hrane bogate nutrijentima, poput voća i povrća. Mnoga djeca ne pojedu čak ni punu porciju povrća dnevno. Povrće možete ubaciti u gotovo svaki obrok, te ga prikriti drugom hranom, s obzirom na to da mu mnoga djeca ne vole okus. Naprimjer, riža od karfiola ili dodatak špinata u smoothie zajedno s voćem ili bilo čime drugim daje porciju povrća koje nema ukus – savjetuje O’Reilly.
PRAVILNA PREHRANA
Govorili tinejdžeri o mršanju ili ne, roditelji im, ipak trebaju pomoći da isključe brzu hranu poput, pomfrita i hamburgera, jer ova jela zasićuju tijelo viškom kalorija i lošim holesterolom. Drugi izuzetak su čipsovi, koji veoma brzo daju osjećaj sitosti, ukusni su, ali istovremeno evociraju osjećaj navike, doprinoseći setu viška kilograma.
– Nije da su povremeni hamburger ili pizza loši, ali većina ljudi misli da mlađi veoma brzo troše višak kalorija. Dob u kojoj se smatra da je prihvatljivo jesti šta god želite, zapravo je vrijeme kada je pravilna ishrana i najvažnija. Izbjegavanje slatkih pića kao što su gazirana pića ili energetski napici i zamjena onim bez šećera lako može oduzeti stotine kalorija i desetine grama šećera – pojašnjava O’Reilly, savjetujući male promjene prehrambenih navika, kao što su konzumacija hljeba od cjelovitog zrna pšenice umjesto bijelog, kuhana hrana umjesto pržene i povrće ili voće umjesto visokokaloričnih priloga.
Zabrinjavajuće je smatra nutricionistica, to što se ne daje dovoljno značaja rastućem problemu pothranjenosti kod tinejdžera. Tri četvrtine njih ne unosi odgovarajuće količine esencijalnih supstanci koje im pomažu da rastu, osjećajući se energetski punijim.
– Orašasti plodovi i sjemenke, meso, perad, ribe i sir samo su neke od namirnica bogatih hranjivim tvarima važnim za zdravu, uravnoteženu prehranu. Kalcijum je značajniji nego ikad tokom tinejdžerskih godina jer se većina koštane mase gradi u tom periodu. Željezo iz crvenog mesa, ribe, piletine, crne čokolade, graharica, ili zelenog lisnatog povrća je veoma važno za djevojke jer pomaže u normalizaciji njihovih hormona i nadoknađuje ono što je izgubljeno tokom menstruacije – objašnjava.
Često se zanemaruje i unos dovoljne količine vode u organizam.
– Pravilna hidratacija pomaže u održavanju stabilne temperature tijela, prenosi hranjive tvari i kisik do ćelija, štiti organe i tkiva, te uklanja otpadne tvari. Voda također pomaže u varenju – kaže O’Reilly.
Dijetu tinejdžerima nekada propisuju i ljekari jer za to postoje zdravstvene indikacije. Najčešće je u pitanju gojaznost. Prekomjerna tjelesna težina kod tinejdžera od 12-17 godina često izaziva inhibiciju tjelesnog razvoja, a 20,6% djece u dobi od 12-19 godina u svijetu je gojazno. Osim normalizacije prehrane, željeni rezultati pravilnog rasta i razvoja, postižu se i fizičkom aktivnošću.
Tinejdžeri koji pokušavaju smršati trebaju se uključiti u program vježbanja koji obuhvata aerobne vježbe i vježbe otpora, pokazali su rezultati kanadskog istraživanja, provedenog na 304 gojazna tinejdžera koji su bili na dijeti s dnevnim energetskim deficitom od 250 kalorija. Osim benefita za normalan rat i razvoj, usvajanjem pravilnih prehrambenih navika u najranijoj životnoj dobi izgrađuje se fondacija zdravlja budućih decenija života, zaključuje nutricionistica O’Reilly.
(Alen Arnautović, Kidsinfo.ba)
